Prosječno udahnemo oko 20 tisuća puta na dan, a o tome ne razmišljamo jer se disanje odvija - po automatizmu. No način na koji dišemo, brzo ili sporo, plitko ili duboko, tijelu šalje poruke koje utječu na raspoloženje, razinu stresa, imunološki sustav te hormonalni status i funkcioniranje mozga.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/otvoreno.hr

Pravilnim udisajima i izdisajima produljujemo si život

Duboko disanje, nastavlja Martinaj, izvodi se tako da se smjestiš u udoban položaj. Sjedeći ravnih leđa (ako je teško držati leđa ravna bez oslonca, sjedni na stolac) jedan dlan položi na prsa, a drugi na trbuh. Tijekom udaha osjeti kako trbuh raste prema naprijed, bez napora, a tijekom izdaha ga pusti da se prirodno vrati prema unutra. Imaj na umu da dišeš na nos jer disanje na usta nije djelotvorno. Tipične karakteristike prekomjernog disanja na usta su disanje gornjim dijelom pluća, “uzdisanje” ili uzimanje velikog udaha prije nego što počneš govoriti.

Većina ljudi smatra da “uzimajući” velike udahe na usta, omogućuju tijelu, tkivima, organima i mozgu više kisika. No događa se upravo suprotno. Duboko disanje na usta brzo će dovesti do vrtoglavice zbog uklanjanja previše CO2 iz pluća, što uzrokuje brže stiskanje krvnih žila te se manje kisika isporučuje tijelu. Kad gubiš previše CO2, glatki mišići u dišnim putevima se stišću, pa od tuda kroničan osjećaj da ne dobivaš dovoljno zraka i prirodna reakcija je da dišeš intenzivnije.

Jogiji, koji su među prvima otkrili utjecaj daha na tijelo, vjeruju da svaki čovjek ima ograničen broj udaha i izdaha. Kad potrošimo taj broj, umremo, jer bez daha nema života. Prema toj legendi, produbljavanjem i usporavanjem daha zapravo produljujemo i život.

Tri koraka za pravilno disanje na nos:

Normalan volumen disanja je između 4 i 7 litara zraka u minuti, a to znači od 12 do 14 udisaja. Astmatičari udišu od 10 do 15 litara zraka u minuti, a osobe s kroničnim bolestima srca od 15 do 18 litara zraka u minuti, što sugerira da je sporije disanje bolje za zdravlje. Pravilno duboko disanje jača imunitet, antioksidativni i hormonalni status te funkcioniranje mozga, a pomaže i u smanjenju krvnog tlaka.

Spontana pauza zadaje ritam - s vremenom ćeš primijetiti i da se nakon svakog udaha i nakon svakog izdaha pojavljuje kratka spontana pauza. To je zapravo prirodan ritam našeg daha. Osjeti kako se dah usporava - jedno od jogijskih ‘pravila’ je da je nos za disanje, a usta za jedenje. Diši kroz nos i osjećaj kako se dah polako usporava i produbljuje, kaže instruktorica Martinaj.

Osvješćivanje udaha i izdaha - tijekom vremena primijetit ćeš da je duljina udaha i izdaha postala otprilike jednaka, iako obično imamo tendenciju ili imati dulji udah ili dulji izdah.

Disanje će pružiti odmor i polet, osim što će ti pružiti meditativni efekt, duboko disanje cijelo će tijelo bolje opskrbiti kisikom te ćeš se osjećati i izgledati odmornije i poletnije, zaključuje joga instruktorica. Već nakon pet minuta dubokog disanja osjetit ćeš se mnogo smirenije, a s vremenom će ti to postati normalan način disanja, objašnjava Diana Martinaj.

Tekst je preuzet s portala Zdrava Krava.

Reci što misliš!