U Posebno stručno povjerenstvo imenovani su prof. dr. sc. Dijana Vican, kao predsjednica i akademik Ivica Kostović, akademik Miroslav Radman, akademkinja Milena Žic Fuchs, prof. dr. sc. emeritus Josip Milat, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Pero Lučin, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof. dr. sc. Davor Romić i dr. sc. Vilmica Kapac, kao članovi

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/otvoreno.hr

Piše: Otvoreno.hr

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković predsjedao je danas prvim sastankom novog Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. 

Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade koordinira i prati provedbu Strategije. Imenovanjem novog Povjerenstva i održavanjem prve sjednice tako se nastavlja cjelovita reforma odgoja i obrazovanja te razvoj znanosti i tehnologije. Uz predsjednika Vlade bio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić.
 
Vlada je 26. siječnja 2017. donijela odluku o osnivanju novog Posebnog stručnog povjerenstva, a danas je rješenje o imenovanju njegovih članova potpisao predsjednik Vlade Plenković. Novi sastav Povjerenstva čini 11 uglednih stručnjaka iz različitih područja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, dokazanih svojom izvrsnošću u dugogodišnjem javnom i znanstvenom djelovanju na hrvatskoj, europskoj i međunarodnoj razini, stoji u priopćenju Vlade RH,  objavljenom na web stranici Vlade.

Na Odabir članova dokazuje i jasan pluralistički pristup pri provedbi Strategije jer su obrazovanje i znanost strateška pitanja hrvatskog društva oko kojih je nužan društveni konsenzus.
 
Temeljem ta dva kriterija – stručnosti i pluralnosti – u Posebno stručno povjerenstvo imenovani su prof. dr. sc. Dijana Vican, kao predsjednica i akademik Ivica Kostović, akademik Miroslav Radman, akademkinja Milena Žic Fuchs, prof. dr. sc. emeritus Josip Milat, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Pero Lučin, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof. dr. sc. Davor Romić i dr. sc. Vilmica Kapac, kao članovi.   
Predsjednik Vlade Plenković članovima Povjerenstva izrazio je svoju opredijeljenost za intenziviranjem rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te za uspostavom modernog sustava znanosti i obrazovanja, što se očituje i u značajno povećanim izdvajanjima za znanost i obrazovanje u ovogodišnjem državnom proračunu. Povjerenstvu je naložio da bez odgode krene u usklađivanje i postavljanje novih – ambicioznih, ali provedivih – rokova postojećeg Akcijskog plana.  
Predsjednik Vlade Plenković posebno je naglasio važnost stavljanja učenika u središte obrazovnog procesa te poboljšanja položaja i ugleda učitelja i nastavnika, uz roditelje najodgovornijih za odgoj i obrazovanje 321.307 učenika 899 osnovnih škola i 159.695 učenika 402 srednje škole. Istaknuo je kako je, pored podizanja razine znanja, vještina i sposobnosti, potrebno još snažnije afirmirati društvenu vrijednost rada, njegovati kreativnost, timski rad te zauzetost za opće dobro i temeljne vrednote zajednice. Djeci i mladima s posebnim potrebama moraju se osigurati adekvatni uvjeti za rast i razvoj. „Posebnu pozornost treba usmjeriti području strukovnoga i stručnog obrazovanja i njegovati praktičan rad, budući da čak 70 posto učenika pohađa strukovne srednje škole“, naglasio je Plenković.
 
Prije sastanka, predsjednik Vlade Plenković zahvalio je dosadašnjem predsjedniku prof. dr. sc. Nevenu Budaku te ostalim članovima Povjerenstva na njihovom doprinosu u razvoju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj.

Na ovaj način Vlada RH namjerava, prema svemu sudeći, zaustaviti glasine i nagađana prema kojima je reforma obrazovanja zaustavljena, prema kojima neće biti ništa od kurikularne reforme… te poslati poruku da reforma obrazovanja ide dalje.

Očekuje se, naime, da će novo Posebno stručno povjerenstvo izraditi kriterije za izbor članova nove Ekspertne radne skupine te da će potom izabrati novu Ekspertnu radnu skupinu koja će se baviti kurikularnom reformom. Na taj način žele izbjeći nedostatke i propuste zabilježene za mandata prošle (Jokićeve) radne skupine, na koje su ukazali Rektorski zbor i Sveučilište u Zagrebu, kao i Znanstveno vijeće HAZU, a među kojima se posebno ističe primjedba da u Ekspertnoj radnoj skupini nisu bili zastupljeni stručnjaci iz svih obrazovnih područja, kao što su fizika, matematika, hrvatski, povijest

U trenucima kada u javnost dopiru uglavnom informacije koje odašilju Boris Jokić i njegovi politički sponzori i simpatizeri, valja podsjetiti da su Rektorski zbor i Sveučilište u Zagrebu predložili proširenje Ekspertne radne skupine stručnjacima iz područja koja u njoj nisu bila zastupljenja. Tim Borisa Jokića na taj je prijedlog reagirao silnim protestima i negodovanjem, pozivima na prosvjede - kao da je predloženo nešto krajnje neprihvatljivo i skandalozno.

Budući da su mediji u puno većoj mjeri davali prostora Borisu Jokiću i njegovim istomišljenicima, a mnogo manje znanstvenicima koji su kritički progovorili o manjkavostima u dokumentima koji su pripremili Jokić i njegov tim, u javnosti se stvorio dojam da Boris Jokić jedini želi provesti reformu obrazovanja, a da svi njegovi kritičari žele pod svaku cijenu zaustaviti započetu reformu. Najnoviji događaji govore da to nije točno.

Upravo suprotno.

Na osnovu informacija dostupnih u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te na osnovu dosad poznatih činjenica, može se zaključiti da će nova Ekspertna radna skupina analizirati dosadašnje dokumente, uskladiti ih s normativima iz stručne i javne rasprave i donijeti odluku o daljnjim koracima, poput eksperimentalne provedbe.

Sve to znači da se kurikularna reforma nastavlja.

Pred novoosnovanim Stručnim povjerenstvom je i analiza pokazatelja provedbe Strategije obrazovanja i znanosti te mjera iz te Strategije, s posebnim naglaskom na opće obrazovnim mjerama koji su važan preduvjet kurikularne reforme.

Jer Kurikularna reforma se, kažu stručnjaci, ne može provesti ako se ne osigura kvaliteta rada i bolji društveni status nastavnika, opremanje škola i kabineta, cjelodnevna podrška učenicima…

Valja još jednom istaknuti da je od više mjera, zacrtanih u Strategiji obrazovanja, Budakovo Povjerenstvo pokrenulo samo jednu - Cjelovitu kurikularnu reformu, koja nije ništa drugo nego prevođenje sadržaja učenja u ciljeve.

Nakon osnivanja novog Stručnog povjerenstva te nove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, stručnjaci za hrvatski jezik će odlučivati o lektiri u školama, dok će eksperti za povijest, odlučivati o programu povijesti, što do sada nije bio slučaj (u 'Jokićevoj' radnoj skupini nedostajali su takvi stručnjaci).

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja može se doznati da će se poseban naglasak staviti na dosad vrlo slabo zastupljeno STEM područje, posebno bitno za učenje za budućnost, za znanstveni i društveni napredak Republike Hrvatske.

Osiguran novac za nastavak reforme i eksperimentalnu provedbu

Državnim proračunom za 2017. proračunska sredstva za provedbu aktivnosti kurikularne reforme su udvostručena (s 4,41 na 9,49 milijuna kuna). Po prvi su puta osigurana sredstva za škole uključene u eksperimentalnu provedbu, u iznosu od 2 milijuna kuna.
Agencija za odgoj i obrazovanje za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika u sustavu osnovnog i srednjeg školstva povećala je sredstva za 25% (2,4 na 3,2 milijuna kuna) zbog provedbe stručnog usavršavanja za pripremu i provedbu cjelovite reforme obrazovanja.

Reci što misliš!