Državna tajnica za sport napravila je potez kojim će uspješni sportaši dodatno profitirati, no postavlja se pitanje tko će to platiti? 

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/otvoreno.hr

 

U sinoćnjem Dnevniku 3 državna tajnica za sport Janica Kostelić objavila je veliku vijest za sve sportaše koji su osvojili medalje na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima. Naime, od prvog dana 2018. godine nagrade će im se povećati za 100%, dakle uduplat će se. Janica je sa smješkom na licu objavila tu vijest, a na pitanje novinarke jesu li osigurana sredstva odgovorila je kako je ministar financija “rekao kako novca za sportaše ima”.

U današnje doba financijske krize širih slojeva društva, ova odluka mnogima se neće svidjeti. Pogotovo što osvajači medalja na Olimpijadi ili Svjetskom prvenstvu od navršene 45 godine života imaju pravo na sportsku mirovinu. Posljednji objavljeni podaci od prije 3 godine kada je izmjenama Zakona o sportu omogućeno primanje sportskih mirovina, pokazali su da je mirovinu u rasponu od 2200 kn do 5478 kn koristilo 163 sportaša (89 osvajača olimpijskih i 26 svjetskih medalja), 7 paraolimpijskih i 41 na Olimpijskim igrama gluhih, dok njih 24 tada nisu htjeli koristiti privilegiju. To je državu stajalo oko 14 milijuna kuna, a sada će iznos biti duplo veći. I tu nastaje nekoliko problema.

Prvi je, dakako, treba li uopće sportašima dodatan izvor prihoda, s obzirom da većina njih zarađuje pozamašne iznose. Navedimo primjer naših košarkaša koji su 1992. osvojili srebro na Olimpijadi. Oni imaju pravo na 80% iznosa prosječne plaće u RH. Tako, npr. Velimir Perasović dobro zarađuje kao košarkaški trener, a država mu mjesečno daje oko 4800 kn. Ili trener Goran Prpić koji je u karijeri od teniskih turnira kao igrač zaradio 1,3 milijuna dolara, također ostvaruje pravo na sportsku mirovinu.

 

Milijunaši koji primaju sportsku mirovinu

Da sad ne nabrajamo, sukus svega je da među sportašima ima onih koji dobro žive i definitivno im nije potrebna ikakva pomoć države, a svejedno uzimaju, a sad će još i dodatno uzeti dio državnog novca. U doba donošenja izmjena Zakona o sportu, tadašnji premijer Milanović je sve ostavio na savjesti sportaša, sugerirajući da oni koji imaju dovoljno novca odbiju primanje mirovine. To su i učinila 24 sportaša, među njima brončani nogometaši sa SP 1998., s tim da su dvojica njih, Robert Prosinečki i Ardian Kozniku 2014. ipak primali 2200 kn, dok Slaven Bilić, Zvonimir Boban, Krunoslav Jurčić, Dražen Ladić, Marijan Mrmić, Zvonimir Soldo, Davor Šuker i Igor Štimac nisu zatražili isplatu naknade.

Čak 41 gluhi sportaš koristi ovo pravo, i to većina u punom iznosu prosječne plaće jer je rukometna momčad gluhih osvojila sva moguća zlata i nitko ne dvoji da oni imaju pravo zbog svog uspjeha i hendikepa koristiti mirovinu, ali problem je u njezinoj visini, jer će mnogi od njih sada primati čak 12 tisuća kn iako im je konkurencija na njihovim olimpijadama i svjetskim prvenstvima uvelike manja te im je lakše osvajati medalje.

Zbog toga se i samo povećanje nagrade za uspjeh na velikim natjecanjima može gledati kao nešto negativno, kao što je uostalom i reagirala većina naših čitatelja čim su čuli za to.

Najveći problem je u onima koji i danas zarađuju milijune, a država će ih sada dodatno nagraditi. Samo za usporedbu, osobe koje primaju naknadu za socijalnu pomoć moraju proći provjeru imovine da bi koristili istu, dok je kod sportaša to namjerno izostavljeno. Kao što se u praksi pokazalo, većina dobrostojećih sportaša se svejedno nije odrekla sportske mirovine. Zbog toga bi država definitivno, zbog pravednosti, trebala uvesti imovinski cenzus, a ne donijeti opći akt kojim će se poduplati svima sportska mirovina.

 

Slučaj Marina Čilića

Da oni koji dobro zarađuju nemaju ništa protiv da im javna tijela dodatno podebljavaju račun pokazao je i naš najbolji tenisač Marin Čilić, čiji slučaj je u najmanju ruku iznenadio hrvatsku javnost. Marin je, naime, cijelu 2014. godinu i 8 mjeseci 2015. godine primao stipendiju Grada Zagreba od 2240 kn, a da stvar bude gora Čilić je već u to vrijeme bio prijavljen u Monte Carlu pa je iznos od 44800 kn nakon što su stvari procurile u javnost odlučio vratiti. Čilić je dosad u karijeri samo od sportskih nagrada zaradio više od 20 milijuna dolara…

Zbog svega navedenog jedino ispravno rješenje je uvesti imovinski cenzus i provjere sadašnjih primanja sportaša koji imaju pravo na sportsku mirovinu, i na temelju toga odlučiti treba li netko i u kojem iznosu dobiti mirovinu od države.

“Hvala Janici”, poručio je naš proslavljeni rukometaš Igor Vori, nakon što su ga novinari HRT-a upitali što misli o tom njezinom potezu. I sadašnjih 6 tisuća kn koliko iznosi prosječna plaća, dovoljna je za pristojan život sportaša pa makar ništa ne radili pa im dodatne nagrade uopće ne trebaju.

 

Tko ima pravu na nagradu?

Sportaš koji je osvojio medalju na (para)olimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama stječe pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu kada to zatraži (zakon je na snazi od kolovoza 2013.) pod uvjetom da: je hrvatski državljanin, ima prebivalište u RH, navršio 45 godina i nije pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu. Iznos trajne naknade određuje se prema formuli u odnosu na prosječnu plaću u RH godinu prije zahtjeva za naknadu: za olimpijska zlata 100%, za olimpijska srebra i svjetska zlata 80%, za olimpijske bronce i svjetska srebra 60% te za svjetske bronce 40% te plaće.

Reci što misliš!