Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/otvoreno.hr

 

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović sletjet će u utorak navečer u Sarajevo, a od srijede počinje njezin drugi službeni posjet Bosni i Hercegovini. Prilikom prvog posjeta, na samom početku mandata, u ožujku 2015. , hrvatsku je predsjednicu u susjedstvu dočekala topla dobrodošlica, a s putovanja se vratila s titulom ‘Kraljice Balkana’ koju su joj nadjenule Majke Srebrenice.

Ovoga puta, doček nije tako srdačan jer se predsjedničin posjet događa uoči općih izbora koji će se održati u listopadu 2018. Odnosi između Hrvatske i BiH loši su zbog više čimbenika, a sve je dodatno zakomplicirao njezin nedavni državnički susret s turskim predsjednikom, Tayyipom Erdoganom.

Fokus njenog drugog posjeta, doznajemo iz izvora bliskih Pantovčaku, bit će prostori naseljeni Hrvatima, odnosno Srednja Bosna i Bosanska Posavina te brojni franjevački samostani i kulturno – obrazovni lokaliteti pod njihovom upravom. Uz Sarajevo, predsjednica će posjetiti Tuzlu, Derventu, Žepče, Novu Bilu, Vitez i Orašje.

Za srijedu, 17. siječnja planiran je svečani doček u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gdje će se odmah održati i sastanak. Nakon toga, susrest će se s predstavnicima Parlamentarne skupštine oba doma te predsjednikom Vijeća ministara, Denisom Zvizdićem.

Potom slijede susreti s vrhbosanskim nadbiskupom, mitropolitom Vinkom Puljićem, predstavnikom Europske unije u BiH, ambasadorom Larsom-Gunnarom Wigemarkom, a potom i s delegacijom Majki Srebrenice.

Za četvrtak, 18. siječnja predviđen je posjet Srednjoj Bosni. Predsjednica će pohoditi franjevački samostan Guča Gora, tvornicu furnira “Palavra” i Hrvatsku bolnicu “Fra Mato Nikolić u Novoj Bili, grad Vitez i Katolički školski centar “Don Bosco” u Žepču. Drugi dan posjeta zaključit će posjetom Tuzli gdje će se susresti s predsjednikom Vlade Tuzlanskog kantona i gradonačelnikom.

Posljednjeg dana svog posjeta obići će Katoličko školski centar “Sveti Franjo” te franjevački samostan Svetog Petra i Pavla u Tuzli, a potom se uputiti u Orašje i Derventu.

Izvori bliski predsjednici naglašavaju da ona u posjet Bosni i Hercegovini odlazi ”čista srca i u duhu poštivanja Daytonskog sporazuma” u kojem stoji da su Hrvati jedan od tri ravnopravna, konstitutivna naroda na prostoru Bosne i Hercegovine. Također, u hrvatskom Ustavu stoji kako je jedna od zadaća hrvatske predsjednice briga o Hrvatima izvan domovine.

Hrvatska predsjednica je, podsjetili su njeni bliski izvori, o pomoći Bosni i Hercegovini razgovarala s mnogim svjetskim državnicima uključujući britansku premijerku Theresu May, američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog šefa države Vladimira Putina, predsjednika Europske komisije, Jeana-Claudea Junckera i turskog predsjednika Tayyipa Erdogana.

“Ključne reforme za pokretanje Bosne i Hercegovine u rukama su njenih čelnika, kao i u rukama predstavnika triju konstitutivnih naroda”, izjavila je sama predsjednica jednom prilikom.

Iz Pantovčaka saznajemo i kako Izborni zakon nije bio tema razgovora koje je predsjednica vodila u Ankari te da će se rasprava o njemu u BiH u parlamentu voditi istog dana kada predsjednica bude u posjetu Sarajevu.

”Nikome nije u interesu da u čitavoj BiH bude kao u Mostaru. Temelj budućeg funkcioniranja Bosne i Hercegovine znat će se nakon sljedećih izbora. BiH se mora politički emancipirati, reforme su prijeko potrebne. Hrvatska s BiH ima granicu dugačku 1001 kilometar, stoga nikome nije više stalo da BiH krene putem suradnje s Bruxellesom i NATO savezom”, kaže izvor s Pantovčaka, dodajući da je briga predsjednice o Hrvatima u BiH dio brige o toj državi jer jamči regionalnu stabilnost i put u sigurnu budućnost.

Podsjećaju da je predsjednica Hrvatske među prvima prepoznala problem ilegalnih imigranata te da danas tu politiku slijede sve države Europe. Prva je upozorila i na pojavu radikalnog islama u susjednoj BiH, a njene su navode potvrdile i sigurnosne službe. Nadalje, hrvatska strana inzistira na poštivanju Daytona koji je i dalje jamac stabilnosti u regiji i jamči europski put za sva tri naroda u BiH.

”Jedini interes hrvatske predsjednice u Bosni i Hercegovini stabilna je i proeuropska Bosna i Hercegovina koje bez Hrvata kao konstitutivnog naroda nema. Ne smijemo zaboraviti da u Bosni još uvijek postoje mehanizmi međunarodnog protektorata koji su bili aktivirani nekoliko puta”, poručuju iz Pantovčaka te dodaju kako je iskrenost predsjednice prepoznata kod mnogih skupina, primjerice Majki Srebrenice.

Od izvora bliskih Pantovčaku doznajemo i kako je pravi razlog predsjedničina posjeta Turskoj bio razgovor o suradnji tri države te priprema trilateralnog sastanka čelnika BiH, Hrvatske i Turske. Kada je predsjednica bila u posjetu Ankari, telefonski su sa Sarajevom dogovarali trilateralni susret. Početkom veljače sastat će se ministri vanjskih poslova, a potom i državnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Turske.

Mia Mitrović

 

 

Reci što misliš!