Epidemija koronavirusa utjecala je na svaki aspekt naših života pa će tako utjecati i na održavanje parlamentarnih izbora, koji bi se po Ustavu trebali provesti najkasnije 14. prosinca. Datum održavanja izbora zastupnika vezan je za mandat 9. saziva Sabora koji istječe četiri godine od konstituirajuće sjednice, a koja je održana 14. listopada 2016. godine. Ustav također navodi kako se izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskog sabora, što taj rok produžuje maksimalno do 14. prosinca 2020.
Prijevremeni ili redovni izbori?
Prema članku 98. Ustava RH izbore raspisuje predsjednik republike, što znači da će u odluci o datumu izbora sudjelovati i Zoran Milanović jer on je taj koji raspušta Sabor. Međutim vladajuća koalicija može odabrati bilo koji datum i prije sredine listopada ove godine, ali onda se u tom slučaju više ne radi o redovitim, već o prijevremenim izborima.
O tome kad bi kojoj stranci više odgovarali izbori i kako će neke manje stranke na sljedećim izborima proći pričali smo s kolumnistom portala Danica.hr i političkim analitičarem Tomislavom Stipićem koji drži kako bi izbori početkom ljeta nesumnjivo išli na ruku HDZ-u.
“Međutim, sada već i struka pomalo gubi povjerenje što se posebno vidi po komentarima građana. Zatvaranjem svega uspjeli smo spasiti zdravstveni sustav i proći s malim brojem žrtava od COVID-a 19, ali prave žrtve tek će se pokazati u onom ekonomskom smislu”, kaže Stipić.
Dodaje kako se SDP-a u svemu ovome nije snašao kao prava oporba.
Pokušali su biti kooperativni, ali nemaju onu sadržajnu oštricu kojom bi raskrinkali loše poteze HDZ-ove administracije kao na primjer dvostruke kriterije oko nepoštivanja mjera dijela svećenstva ili inspektorsko orgijanje nad preostalim ugostiteljima koji spašavaju što se spasiti da. SDP, ovakav kakav je, ne ulijeva povjerenje i to je veliki problem jer to garantira HDZ-u još jedan mandat”, smatra analitičar.
HDZ je uzgajao uhljebe svih vrsta i izolirao cijelu zemlju
Na pitanje kako se Plenković kao političar osjeća sad kad je nalazi između čekića i nakovnja, aktivnog stanovništva kojeg predstavljaju poduzetnici i sindikata, naš sugovornik kaže kako je to teško reći ali naglašava kako je činjenica da je Plenkovićeva Vlada u svom mandatu imala vrlo intenzivno razdoblje.
“Od pucanja s MOST-om, Agrokor, podjela HDZ-a oko Istanbulske konvencije, štrajk prosvjetara, peripetije s Bandićem do ove situacije. Za Plenkovića su veliki test bili i izbori u HDZ-u. Sve je to premijer uspio odigrati u svoju korist s upitnim legitimitetom saborske većine, što ga čini otpornim na sve izazove”, napominje.
Stipić dodaje kako Plenković još uvijek dobro balansira između interesa javnog i privatnog sektora i podsjeća kako su mjere za spas gospodarstva donesene su na pritisak poduzetnika i medija
“Ali treba reći kako bi te mjere bilo kudikamo lakše za državu da se Plenkovićeva administracija uhvatila u koštac s pravim reformama koje je trebalo raditi u dobrim vremenima. Umjesto toga, premijer se bavio krpanjem trgovačke većine u Saboru i gubio vrijeme na stalno prebrojavanje žetončića. Da budem slikovit, onaj produktivni dio javnog sektora, kao što su znanstvenici s infektivne klinike Fran Mihaljević uzgojili su virus kako bi mogli izolirati COVID 19, HDZ je uzgajao uhljebe svih vrsta i izolirao cijelu zemlju, a cijenu toga platit će onaj produktivni dio i javnog i privatnog sektora”.
Na pitanje kome bi premijer trebao, a kome će zapravo izaći u susret Stipić kaže kako je to po odgovorima ministara lako predvidivo.
“Ako Plenkovićev ministar Darko Horvat vrlo manipulantski postavlja pitanje kome smanjiti plaću, vatrogascima, zdravstvenim djelatnicima, policiji; a takva pitanja postavljaju i čelnici javnih sindikata, onda vrlo lako možemo pretpostaviti tko će i ovu krizu iznijeti na svojim leđima”, objašnjava naš sugovornik.
Dodaje i to kako se uporno pokušava posvađati javni i privatni sektor jeftinim politikantstvom.
“Po mom mišljenju, ne dovodi se u pitanje pojedinačna plaća zaposlenika u javnom sektoru, već ukupna masa tih plaća. Ne možemo i nakon ove krize ostati s masivnim birokratskim aparatom koji je sam sebi svrha, pogotovo sa spoznajom da je u ovoj krizi digitalizacija zapravo sama sebe nametnula pa se postavlja pitanje zašto sad možemo većinu stvari riješiti mailom bez intervencije dežurnih štambiljaških agencija, zavoda i ureda? Sve da se u ovom trenutku i otpusti par tisuća ljudi iz javnog sektora, oni će opet doći na burzu na trošak države, a posao će teško naći zbog kraha tržišta rada. To se trebalo raditi protekle 3 i pol godine, međutim tada ne bi bilo stranačke vojske koja dobiva izbore. Po tome se mjeri uspješnost neke Vlade, a ne po praznim floskulama i verbalnim akrobacijama čelnog čovjeka”, objašnjava Stipić.
Izborom koordinatora SDP je pokazao da još uvijek dijelom živi u 20. stoljeću
Na pitanje hoće li SDP kao najveća oporbena stranka uspjeti pridobiti veći broj glasova na ovoj neviđenoj krizi Stipić kaže kako će ako kriza potraje, a ponajviše ako potraju ekonomske posljedice, doći će do ponovnog glasanja protiv, a ne za, a s time i realnost da puno ljudi ne iziđe na izbore.
“Tu eventualno vidim šansu za SDP koji se, paradoksalno, u ovoj krizi ponašao vrlo anemično. Jer ako i dobije sljedeće izbore, to neće biti zbog SDP-ove uvjerljivosti i kvalitete, već zbog odbojnosti ljudi da glasuju za HDZ”.
Podsjeća kako se slično dogodilo i u anketama prije epidemije kada je SDP skočio na prvo mjesto.
“To dakako nije bilo zbog Bernardićevih umotvorina, već zbog brojnih HDZ-ovih skandala, roštilja od 130 kvadrata, fantomskih Mercedesa u dvorištima, nebrojenih sumnjivih nekretnina i zemljišta itd. SDP-u je ovo jedinstvena prilika da postane ozbiljna izazivačka stranka i isturi u prve redove sposobne pojedince, načelnike i gradonačelnike koji su se dokazali u svojim sredinama i zagovaraju modernu socijaldemokraciju. Izborom koordinatora SDP je pokazao da još uvijek dijelom živi u 20. stoljeću, kvalitetnim listama na kojima bi se našli kvalitetni pojedinci možda bi mogao ponuditi nešto novo. Naravno, za to je potrebna potpuna otvorenost novim ljudima. Pitanje je ima li želje za to”, rekao je Stipić.
HNS i koruptivno-interesna sekta BM 365 doživjet će krah
Stipć na pitanje o mogućem rezultatu manjih stranaka na predstojećim izborima kaže kako će dvije doživjeti potpuni krah, a da će nekim liberalnim strankama ovo biti posljednji izbori.
“Izvjesno je da će dvije stranke doživjeti krah na predstojećim izborima, HNS i koruptivno-interesna sekta BM 365. MOST je stabilan sa svojim biračkim tijelom, ali pitanje je mogu li ponoviti uspjeh s prošlih izbora. Manje liberalne stranke propustile su priliku ujediniti se u platformu i ovo bi mogli biti njihovi zadnji izbori. HSLS će nastojati održati suradnju s HDZ-om jer je to jedini način da ostanu parlamentarna stranka, GLAS je pogubljen i relativno slabašan, a HSS je načet odlascima iz stranke i pitanje je koliko će biti zanimljiv SDP-u budući da je Krešo Beljak u nekim stvarima ljeviji od SDP-a te samim time ne nosi neki koalicijski potencijal. Nešto glasova mogli bi odnijeti i Stranka s imenom i prezimenom Ante Pranića te Fokus Davora Nađija. Ali bojim se da im to neće biti dovoljno za parlament”, kaže Stipić.
Domovinski pokret treća snaga
Naš sugovornik dodaje kako je Škoro stabilan u anketama i kako bi po svemu sudeći mogao bi biti treća snaga.
“Poraz HDZ-ove tvrde struje na unutarstranačkim izborima udahnuo je novi optimizam za Škoru. Za njega bi bilo oportuno da na izbore ide s MOST-om koji ima svoju biračku bazu, a jedni i drugi imaju i ekonomski dio priče što nije zanemarivo u okolnostima u kojima se nalazimo”, kaže Stipić.
Ali naglašava kako bi bilo kontraproduktivno za Škoru u tu priču ići s Hrvojem Zekanovićem i desnom družinom jer bi si time izbio one liberalnije glasove centra koji su mu dali glas na predsjedničkim izborima, a i pitanje je što mu oni mogu donijeti osim priča o teorijama zavjere.
“Škoro i MOST mogli bi imati toliko da budu u situaciji formirati vladu s većim partnerom. A tu bi tek moglo postati zanimljivo jer MOST bi trećim uzastopnim sufliranjem HDZ-u gotovo sigurno izgubio kredibilitet do kraja, a Škorini birači koji su dobrim dijelom otpali od HDZ-a ne bi blagonaklono gledali na suradnju sa SDP-om. U svakom slučaju, čeka nas zanimljiva godina”, rekao je za Otvoreno Tomislav Stipić.
