Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavljaju prijedlog Zakona o izbornim jedinicama.
Sada je jasno, ostaje se na 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika. Birača po izbornoj jedinici bit će otprilike 360 tisuća – s odstupanjima plus-minus 2,5 do plus-minus 3 posto.
Plenković je rekao da su željeli izmjenama poslati četiri ključne poruke: Osigurati jednaku težinu glasa, zatim da izborne jedinice trebaju što više pratiti administrativne granice, da odstupanja prema zakonu ne bi smjela biti veća od pet posto ta je Odluka Ustavnog suda je da bi novi zakon trebalo donijeti do 1. listopada ove godine.
“Budući da smo uređenja zemlja i demokracija, cilj je da u Sabor prijedlog zakona bude upućen do ljetne stanke, a na drugo čitanje u prva dva tjedna rujna, da stupi na snagu do 1. listopada te da nemamo pravni vakuum”, pojasnio je Plenković.
“Što smo mi kao Vlada željeli postići? Zadržati model od 10 izbornih jedinica u kojima se se bira po 14 zastupnika. Postoje razne opcije modela, no to je druga procedura, vježba koja bi zahtijevala dugu raspravu i širu aktivnost aktera. Nismo primijetili da je Ustavni sud rekao ‘potpuno promijenite sustav’, zabranite koalicije, idite na jednu izbornu jedinicu.. To nije bila opcija za ovu Vladu”
“Oko 78 posto birača ostat će u izbornim jedinica u kojima su i trenutno. Za samo 22 posto birača mijenja se izborna jedinica”, potvrdio je.
“Ostali smo na razmjernom modelu i s minimalnim korekcijama. Najveću promijeni izmjena unosi u sam Grad Zagreb, umjesto u četiri, biti će u tri izborne jedinice. Time se otklanja prigovor da stanovnici Jaruna ili Brezovice glasuju s onima koji su na obali. Te specifičnosti više nema. Zagreb je u prvoj, drugoj i šestoj izbornoj jedinici”, naglasio je Plenković.
“Geografski najveća je sedma izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije”. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske.”
Slavonskim županijama, koje su sada imale najveća odstupanja, u njihovim izbornim jedinicama pridodani su dijelovi sisačko-moslavačke (peta izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke (četvrta).
“Mi smo značajno spustili odstupanja, najveće je 2,2 posto. Ovaj nacrt bi trebao biti objavljen danas ili sutra na javnom očitovanju, biti će upućen na dva čitanja u Sabor, svi će imati pravo dati doprinos i mišljenje na ovakav prijedlog zakona”, dodao je ministar Ivan Malenica.
Na zamjerku da je registar birača bio temelj prijedlgoa zakona, a riječ je o podacima koji su i za Ustavni sud upitne vjerodostojnossti, odgovorio je ministar Malenica.
“Izbori se održavaju na temelju popisa birača. Svi drugi podaci i registri, uključujući i Popis stanovništva, mogu biti orijentacijski, ali u konačnici glasuju birači a ne stanovnici. Svi drugi registri mogu biti pomoćni, ali jedini relevantan je registar birača. On je kao takav bio osnova”, pojasnio je.
Imamo 500.000 punoljetnih birača, nego prema popisu. Vjerujete li tome, upitala ga je novinarka.
“Držimo da su podaci vjerodostojni. Opis stanovništva je statistički prikaz, ja ne želim ulaziti u tu raspravu. Postoje migracije u koje ne ulazim”, odgovorio je.
