Bivši NATO veleposlanik boji se Trumpa: Europi se ne piše dobro ako se vrati u Bijelu kuću

Foto: Alex Brandon/Guliver Image

Ivo Daalder, bivši američki veleposlanik pri NATO-u za Politico detaljno je opisao što će se dogoditi s NATO savezom ako na predstojećim američkim izborima za predsjednika pobjedu odnese republikanac Donald Trump.

“Kao bivšeg veleposlanika Sjedinjenih Država pri NATO-u, često me pitaju mislim li da bi ponovni izbor bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom značio kraj NATO-a. Odgovor koji dajem je: Da i ne. Da, Trumpov bi izbor značio temeljnu promjenu za NATO bez obzira na to odluči li se iz njega povući ili ne. Ali ne, savezu ne bi nužno došao kraj”, naveo je na početku svog komentara za Politico.

“Trumpov animozitet prema NATO-u – štoviše, prema svim američkim sigurnosnim savezima diljem svijeta – dobro je poznat. Kad se prvi put kandidirao za predsjednika, često je uzvikivao da je NATO ‘zastario’, a nakon što je stupio na dužnost, više je puta prijetio da će se iz njega povući. ‘Baš me briga za NATO’, vikao je na svog tadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona tijekom žestoke rasprave”, kaže Daalder te nastavlja:

“Kasnije je Trump o tome obavijestio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. ‘Morate shvatiti da ako je Europa napadnuta, mi vam nikada nećemo doći pomoći i podržati vas’, rekao je dužnosnik EU nazočan na sastanku. Zatim je dodao: ‘Usput, NATO je mrtav i mi ćemo otići, izaći ćemo iz NATO-a”’.



‘Trumpova mržnja prema NATO-u’

”I dok je ruska invazija na Ukrajinu 2022. mnoge podsjetila na vrijednost i važnost NATO-a – kao i na predanost SAD-a europskoj sigurnosti – Trump je naučio drugačiju lekciju. Nazivajući ruskog predsjednika Vladimira Putina ‘pametnim’ i ‘genijem’, ustvrdio je da bi, ako mu se pruži prilika, mogao okončati rat u ‘jednom danu’ tako što bi prekinuo svu američku pomoć Ukrajini i poručio Kijevu da napravi dogovoriti s Moskvom”, podsjetio je bivši veleposlanik te upozorava:

“Danas Trumpova mržnja prema NATO-u ostaje nesmanjena, a kad bi se vratio u Ovalni ured, nema sumnje da bi se nastavila. Štoviše, nitko ne bi trebao puno vjerovati nedavno donesenom kongresnom ukazu koji je trebao spriječiti predsjednika da se povuče iz saveza bez pristanka Kongresa. Nitko ne može prisiliti američkog predsjednika da brani drugu zemlju s punom snagom američke vojske – čak ni Kongres”.

”Pravno gledano, SAD (ili bilo koja druga članica NATO-a, što se toga tiče) samo je obvezna poduzeti ‘takvu akciju koju smatra potrebnom, uključujući upotrebu oružane sile, za obnovu i održavanje sigurnosti sjevernoatlantskog područja’. Drugim riječima, svaka članica je prepuštena sama odlučiti hoće li i kako postupiti u slučaju oružanog napada na saveznika. Čak je i ta odredba, u članku V., obvezujuća tek nakon što sve članice NATO-a pristanu pozvati se na obvezu”, objasnio je Daalder.

”Međutim, ono što čini sigurnosni savez učinkovitim nije neki pravni diktat – to je povjerenje koje saveznici imaju jedni u druge, da će stati u obranu jedni drugih i vjerodostojnost te predanosti u očima njihovih protivnika. Pravno obvezujuće obveze mogu učvrstiti to povjerenje, ali ga same ne mogu održati – a kamoli izgraditi.

Što je NATO bez SAD-a?

Ali hoće li se Trump doista povući iz NATO-a kao što mnogi strahuju – što svaki saveznik iz sporazuma može učiniti prema članku 13. – nije bitno. Jednostavna je činjenica da bi se njegov ponovni izbor smatrao temeljnim odbacivanjem povjerenja koje su saveznici NATO-a dali SAD-u da stanu u njihovu obranu u slučaju oružanog napada.

Štoviše, sada kada je mogućnost takvog napada velika u Europi nakon ruskog brutalnog rata u Ukrajini. Ni saveznički čelnici ni njihova javnost ne bi imali povjerenja da će im Amerika predvođena Trumpom priskočiti u pomoć”, smatra bivši veleposlanik u NATO-u.

”Ova stvarnost ne bi nužno značila kraj NATO-a, iako bi ga pretvorila u bitno drugačiji savez od onog koji je postojao posljednjih 75 godina. NATO ne bi prestao čak ni da se formalno povuče – samo bi imao jednu članicu manje. Naravno, SAD nije kao svaka druga članica NATO-a – to je prava okosnica saveza. Počevši od generala Dwighta D. Eisenhowera, njen vrhovni zapovjednik uvijek je bio Amerikanac.

Vojska SAD-a također predstavlja dobar dio ukupne NATO-ove sposobnosti, a njene oružane snage čine jezgru oko koje je većina NATO saveznika izgradila svoje vlastite vojske. Više od 100 000 kopnenih, zračnih i pomorskih snaga SAD-a trenutačno je raspoređeno diljem Europe kao izravna potpora NATO-u”, smatra Daalder te dodaje kako je upravo nuklearno oružje raspoređeno u Europi ”najviše jamstvo sigurnosti saveza”.

Cijeli svijet čeka odluku Mađarske, a oni uzvratili: ‘Ne osjećamo posebnu hitnost’

”Ipak, NATO bi ostao potencijalno moćan vojni savez čak i bez SAD-a. Njegove članice uključuju većinu zemalja Europe, plus Kanadu, a organizacija posjeduje procese, procedure i programe za kolektivnu obranu koji su visoko razvijeni i potencijalno vrlo učinkoviti. Hoće li se taj potencijal pretočiti u stvarnost ovisit će, naravno, najviše o članovima koji su ostali.

A NATO bez SAD-a ne bi bio ni približno učinkovit kao onaj s njim. To bi također bilo manje vjerodostojno sredstvo odvraćanja Rusije i drugih protivnika. NATO možda neće završiti s Trumpovim izborom, ali savez bi bio znatno slabiji bez vjerodostojnog američkog partnera, čineći europsku sigurnost daleko nesigurnijom nego što je potrebno ili poželjno. I ne bi samo Europljani morali snositi troškove – i Amerikanci bi”, zaključio je istaknuti američki diplomata za Politico.

Komentari