Godinu dana nakon što su isključili Rusiju, čelnici 46 država članica Vijeća Europe sastaju se u utorak na summitu na Islandu kako bi pokazali svoje jedinstvo protiv Moskve.
Summit, tek četvrti te paneuropske organizacije u gotovo 75 godina postojanja, razgovarat će o kaznenoj odgovornosti Rusije, odgovorne za razaranja i zločine uzrokovane njezinom invazijom na Ukrajinu.
Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Rishi Sunak i njegova talijanska kolegica Giorgia Meloni, koji su od subote primili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, predvodit će europsku obitelj u Reykjaviku. Na sastanku na vrhu sudjelovat će i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Što se tiče ukrajinskog predsjednika, koji je pozvan kao šef države jedne zemlje članice, njegova je nazočnost još uvijek neizvjesna.
U ponedjeljak na Twitteru Zelenski je najavio da se “vraća kući” nakon europske turneje koja ga je odvela u Rim, Berlin, Pariz i London, uz obećanja “o novom moćnom oružju” u trenutku kada njegova zemlja priprema protuofenzivu protiv ruskih snaga.
Dok Moskva signalizira dugi rat unatoč velikim gubicima, Europa nastoji pokazati da je ujedinjena iza Kijeva.
– Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, rekla je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
I ništa se neće odlučiti o Ukrajini bez Ukrajine, obećala je u trenutku kada se Kijev brine da će se naći pod pritiskom svojih saveznika da pregovara s Moskvom ako brzo ne postigne očekivane vojne uspjehe.
Sud za Ukrajinu
Islandski organizatori nadaju se da će gotovo 24-satni summit, koji je potaknuo mirni Reykjavik da dovede policijska pojačanja iz inozemstva, dovesti do “opipljivih rezultata”.
Posebno se mora pokrenuti “registar štete” prouzročene invazijom Rusije, nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) raspisao tjeralicu za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Taj bi registar bio “prvi korak, i to veliki korak, prema odšteti koju bi platila Rusija”, rekla je von der Leyen, koja se poput drugih u Europi zalaže za utemeljenje posebnog suda za ratne zločine za Ukrajinu, vjerojatno u Haagu.
Okrugli stol, a potom i večera europskih čelnika, moraju precizirati “kako Vijeće Europe može aktivno pomoći Ukrajincima, kao članovima ove velike europske demokratske obitelji”, objavila je Elizejska palača.
Rusija je do ožujka 2022. bila članica Vijeća Europe, rijetkog europskog ili zapadnog foruma čiji je Moskva bila dio.
Uz 27 članica EU-a, Vijeće Europe uključuje još dvadesetak nacija i ima ukupno 675 milijuna stanovnika. Najpoznatiji je po svojem Europskom sudu za ljudska prava (ECHR).
Prema Reykjaviku, sastanak se također mora pozabaviti “demokratskim padom uočenim u Europi” kao i aktualnim temama poput umjetne inteligencije.
Summit je također neka vrsta uvoda u sastanak G7 koji počinje u petak u Japanu, gdje će se Macron, Sunak, Scholz i Meloni sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
