Europska komisija (EK) ocijenila je u utorak da postoji rizik da nacrt proračunskih planova Hrvatske i još tri članice EU-a ne bude u skladu s preporukama Vijeća EU-a zbog brzog rasta neto nacionalno financiranih primarnih rashoda i zbog toga što nisu počele postupno smanjivati mjere potpore uvedene zbog visokih cijena energije.
EK je u utorak predstavila jesenski paket Europskog semestra, kojim se pokreće godišnji ciklus koordinacije gospodarskog upravljanja u EU-u.
Paket uključuje niz dokumenta: Godišnji pregled rasta kojim se vladama članica EU-a upućuju političke smjernice za sljedeću godinu, Izvješće o mehanizmu upozoravanja koje ukazuje na moguće gospodarske neravnoteže u državama članicama i kojim se pokreće godišnji postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže, Zajedničko izvješće o zapošljavanju, Preporuke za europodručje i mišljenje o nacrtima proračunskih planova za zemlje europodručja.
U ocjeni proračunskih planova, EK je pozvala Hrvatsku, Belgiju, Finsku i Francusku da poduzmu potrebne mjere kako bi se uskladile s preporukama Vijeća.
– Hrvatska je zemlja u kojoj smo doista otkrili da je rast neto nacionalno financiranih primarnih rashoda doista iznad onoga što je preporučeno i da ti rashodi rastu prilično brzo, rekao je dužnosnik EK-a.
Dodao je da u Hrvatskoj ukupna fiskalna sitaucija nije tako loša i da je pozitvno to što javna ulaganja, podržana iz Mehanizma za oporavak i otpornost, prilično brzo rastu.
– Ali, bez obzira na to, mislim da je važno da odstupanja od fiskalnih ciljeva dodatno ne pogoršaju situaciju, rekao je izvor.
Oprezna fiskalna politika
Prema preporukama Vijeća EU-a iz srpnja ove godine, od država europodručja se traži da vode opreznu fiskalnu politiku, naročito ograničavanjem nominalnog rasta nacionalno financiranih neto primarnih rashoda u sljedećoj godini.
Sve države članice prema tim preporukama trebaju zadržati nacionalno financirane javne investicije i osigurati učinkovito povlačenje sredstavava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te iz drugih europskih fondova. Također po tim preporukama, sve članice trebaju što prije povlačiti mjere za potporu uvedene zubog visokih cijena energije.
U svojoj ocjeni, EK navodi da nije utvrdila da bilo koji nacrt proračunskog plana neke do članica predstavlja ozbiljan rizik od neusklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu.
Komisija je preporučila državama članicama da poštuju maksimalnu stopu rasta neto primarnih rashoda u 2024. Smatra da postoji rizik da Belgija, Finska, Francuska i Hrvatska nisu u skladu s ovom preporukom, dok Italija, Luksemburg, Latvija, Nizozemska i Slovačka nisu u potpunosti u skladu s ovom preporukom.
Smanjenje proračunskog deficita
Prema preporukama Vijeća, države članice trebaju pravodobno postupno ukidati neselektivne mjere potpore za rješavanje energetske krize i da iskoriste uštede koje proizlaze iz toga za smanjenje deficita. Istodobno bi trebale osigurati da se u slučaju ponovnog povećanja cijena energije iz obnovljivih izvora uvedu dobro ciljane mjere za zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća.
EK ocijenjuje da će većina država ukiniti energetske mjere ove i sljedeće godine, ali da to nije slučaju u Hrvatskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj i Portugalu, za koje se predviđa da će značajne mjere još uvijek biti na snazi i 2024..
Što se tiče preporuke da se uštede koje nastaju odustajanjem od potpora iskoriste za smanjenje proračunskog deficita, Austrija, Belgija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska i Slovačka riskiraju da ne budu u skladu s ovim dijelom preporuke Vijeća.
