Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o pravu potrošača na popravak elektroničkih uređaja i zatražio da ih se zaštiti od prakse “programiranog starenja”, odnosno “ugrađivanja kvarova” od strane proizvođača.
Eurozastupnici su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova usvojili rezoluciju o pravu potrošača na popravka uređaje po razumnim cijenama.
– Mi želimo da potrošači mogu imati pravo na popravak svojih uređaja (…) oni se moraju moći popravljati po razumnim cijenama i reciklirati, rekla je izvjestiteljica Anna Cavazzini iz kluba Zelenih , ujedno i predsjednica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).
Po istraživanju Eurobarometra čak 77 posto potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, a velik broj ih vjeruje da su neki uređaji namjerno napravljeni s kratkim rokom trajanja.
Testovi trajnosti uređaja pokazali su kako se prvo kvarenje najčešće događa u drugoj ili trećoj godini korištenja, kada proizvodima u EU najčešće ističe jamstvo.
Europski parlament je u usvojenoj rezoluciji iznio svoja očekivanja od Zakona o pravu na popravak, koji bi Komisija trebala predložiti u trećem tromjesečju godine.
Zakon bi trebao popravke učiniti isplativima i privlačnima, zajamčiti izdržljivije uređaje koji će se lakše moći popraviti s dijelovima koji se mogu ukloniti i zamjenjivati te obvezati proizvođače da daju bolje informacije potrošačima o mogućnosti popravka uređaja i duža jamstva na uređaje.
Cavazzini je u raspravi sa zastupnicima istaknula važnost budućeg zakona i za zelenu tranziciju EU-a.
– Linearno gospodarstvo došlo je do svog kraja i moramo razmišljati u okvirima cirkularnog gospodarstva”, rekla je i poručila da “potrošači moraju biti u srcu stvaranja održivog, jedinstvenog tržišta i tranzicijske ekologije, govori.
Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova je kazala da je pravo na popravak ključna zakonodavna inicijativa i najavial da će i Komisija inzistirati da proizvodi moraju biti dizajnirani kako bi se mogli popravljati i što dulje trajati.
– Te će se inicijative pozabaviti problemima potražnje i potrošnje u okviru održivog gospodarstva, rekla je europska dužnosnica.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i izvjestiteljica kluba socijaldemokrata o pravu na popravak, je kazala da građani trebaju znati u trenutku kupnje je li uređaj moguće popraviti te koliko su dostupni rezervni dijelovi.
– Zato tražimo oznaku popravljivosti. Isto tako, tražimo da su upute o dizajnu proizvoda dostupne kako serviserima, tako i građanima. Oni koji nose uređaje na popravak, trebaju dobiti financijske olakšice, kazala je Borzan za Hinu.
Po njezinim riječima, građanima se najviše kvare mobiteli, tableti, printeri i perilice za rublje, što su vrlo skupe stavke za kućni budžet.
Smatra da je ponašanje kupi-iskoristi-baci neodrživo, kako za građane, tako i za okoliš.
– Kad bi cijeli svijet bacao smeća kao EU, trebala bi nam skoro tri planeta da ga odložimo, istaknula je Borzan.
Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac iz redova EPP-a, slaže se da EU potrošače treba zaštititi od praksi programiranog kvarenja..
– Prakse koje neopravdano ograničavaju pravo na popravak ili dovode do kvarenja proizvoda trebale bi se po tekstu Rezolucije smatrati apsolutno nepoštenim poslovnim praksama, rekao je Sokol u raspravi u Eurpskom paralementu .
Hrvatska šampion u recikliranju e-otpada
Prioritiziranje popravka nad kupovinom novih proizvoda korisno je za okoliš jer vodi do smanjenja korištenja resursa, manje emisije stakleničkih plinova i manje potrošnje energije.
Elektronika je najbrže rastući izvor otpada u EU pa je u 2016. prikupljeno više od 3,5 milijuna tona elektronike, od čega je reciklirano samo 40 posto.
Po podatcima Eurobarometra o reciklaži e-otpada za 2020. godinu, Hrvatska prednjači pred ostalim zemlja.
Najmlađa članica Unije reciklirala je tim razdoblju 81,3 posto elektroničkog otpada.
Za usporedbu, Njemačka je reciklirala 38,7 posto e-otpada, Italija 32,1 posto, Francuska 36,6 posto, Švedska 47 posto, dok je najgora bila Malta sa svega 20,8 posto.
Rješavanje problema e-otpada važno je za ostvarivanje ciljeva zelenog plana i akcijskog plana o cirkularnom gospodarstvu koji je Komisija donijela u veljači 2020. godine.
