Stopa usklađenosti Srbije s europskom zajedničkom vanjskom politikom je “značajno smanjena” i od 64 posto, kolika je bila 2020., sada je pala na 45 posto, navodi se u godišnjem izvješću Europske komisije o Srbiji.
U nacrtu izvješća koje će biti objavljeno sutra, a u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, podcrtava se da se Srbija nije uskladila sa sankcijama Rusiji, koje je Europska unija (EU) uvela Moskvi kao odgovor na agresiju u Ukrajini.
„Niz akcija i izjava Srbije je bio u suprotnosti s vanjskopolitičkim stavom EU-a. Od Srbije se očekuje da kao prioritet ispuni obaveze i progresivno se uskladi s restriktivnim mjerama EU-a u skladu s pregovaračkim okvirom Srbije“, podcrtava se u dokumentu.
Što se tiče regionalne suradnje, u izvješću o Srbiji se ocjenjuje da je zemlja ostala posvećena unapređenju bilateralnih odnosa.
Međutim, spominje se da su odnosi s Hrvatskom „sve više zategnuti uz povremene političke sukobe“.
Odnosi Srbije sa Crnom Gorom se u dokumentu ocjenjuju kao „izazovni“, ali se naglašava da su obje strane nagovijestile veću spremnost za resetiranje odnosa i napore na rješavanju otvorenih pitanja.
Poseban se dio odnosi na proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine, pri čemu se ocjenjuje da nema konkretnog napretka u pregovorima o sveobuhvatnom i zakonski obaveznom sporazumu. U dokumentu se Beograd i Priština pozivaju da se „bez daljnjeg odlaganja“ konstruktivno angažiraju i unaprijede pregovore o sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji. Postizanje takvog sporazuma je „hitno i ključno“, stoji u izvješću, kako bi Kosovo i Srbija mogli napredovati na svom europskom putu.
Po pitanju borbe protiv korupcije, prema nalazima Europske komisije, naglašava se da je Srbija učinila samo „ograničeni napredak“. S tim u vezi se spominje da je broj novih istraga i konačnih presuda povećan u 2021. u usporedbi s godinom ranije, međutim, govori se da je pao broj prvostupanjskih presuda.
Navodi se da Srbija treba pojačati prevenciju i suzbijanje korupcije i povećati konačnu konfiskaciju imovine u predmetima visokog profila.
Lošu je ocjenu Srbija dobila i po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala gdje se kaže da je zabilježen samo „ograničeni napredak“. Spominje se da je u proteklom razdoblju povećan broj novih istraga i konačnih presuda, ali da je opao broj optužnica i prvostupanjskih presuda.
Također se kaže i da je ograničen broj zapljena i konačnih konfiskacija. Priznaje se da je razina razumijevanja i pristup konfiskaciji poboljšana što bi, kako se kaže u izvješću, trebalo dovesti do boljih rezultata u budućnosti.
Nikakav napredak nije zabilježen u slobodi izražavanja, stoji u izvješću Europske komisije o Srbiji.
Stručnjaci Komisije u izvješću podcrtavaju da su zabrinjavajući slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i naglašava da u praksi treba dodatno ojačati nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja.
U poglavlju koje se odnosi na osnovna prava, veliki se dio posvećuje organizaciji „Europridea“ u Srbiji, 17. rujna, i podsjeća da je održavanje manifestacije bilo neizvjesno do posljednjeg trenutka. S tim u vezi se ocjenjuje da je komunikacija vlasti oko ove manifestacije bila „kontradiktorna“. „Dok su vlasti održavale kontakte s organizatorima kako bi pronašli rješenje, ostali su neobavezni u pogledu održavanja parade sa službenom dozvolom“, navodi se u izvješću Europske komisije o Srbiji.
Kolegij Europske komisije treba usvojiti paket proširenja zajedno s odvojenim izvješćima za svaku državu, navodi RSE.
