Zorana Đinđića ubili su 12. ožujka 2003. iz snajpera ispred ulaza u zgradu srbijanske vlade. Bio je prvi srpski premijer nakon pada zločinačkog režima Slobodana Miloševića.
Ulazak Srbije u EU nije zajamčena stvar. To je šansa koja može biti prokockana sutra, i Srbija može pasti nazad. I deset idućih godina se možemo batrgati, a poslije deset godina možemo imati neku komičnu vladu, koja će ponovo govoriti – hoćemo u Europu, poslije izgubljenih deset godina.
Te riječi, koje i danas mogu djelovati proročanski, izgovorio je ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić.
Ubili su ga iz snajpera
Đinđić je ubijen 12. ožujka 2003. Ubijen je hicima iz snajpera ispred ulaza u zgradu srbijanske vlade.
Za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora osuđeni su časnik tadašnje Postrojbe za specijalne operacije (JSO) resora državne sigurnosti Zvezdan Jovanović, kao izravni počinitelj te nekadašnji zapovjednik JSO Milorad Ulemek – Legija.
Politička pozadina atentata nikad nije otkrivena.
Zoran Đinđić, po obrazovanju filozof s doktoratom prestižnog njemačkog sveučilišta u Heidelbergu, bio je proeuropski političar i jedan od utemeljitelja Demokratske stranke, a od siječnja 1994. do ubojstva i njezin predsjednik.
Prvi premijer poslije pada zločinačkog režima
Bio je i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda (1997.) poslije 1945. godine te prvi srbijanski premijer poslije pada režima Slobodana Miloševića listopada 2000. i dolaska na vlast Demokratske oporbe Srbije (DOS).
Đinđić je pokrenuo proces demokratizacije Srbije, ekonomske i socijalne reforme.
Zalagao se za suradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine (ICTY).
Izručivanje zločinca Miloševića
U vrijeme Đinđićeve vlade uhićeno je i Haagu izručeno nekoliko haških optuženika, među kojima i Slobodan Milošević.
Đinđić je bio svjestan da rušenje Slobinog režima nije završeno kad je Milošević sletio u Haag.
Znao je da ga mrze svi oni ostaci poljuljanog režima duboko isprepletenog s mafijom. Znao je i da obračun s njima jamči napredak i europski put Srbiji.
Đinđić i Vučić? Neusporedivi su
Uoči i na godišnjicu Đinđićeva ubojstva proteklih godina u Srbiji se znaju pojaviti usporedbe Đinđića i aktualnog predsjednika te bivšeg Šešeljevog bliskog suradnika Aleksandra Vučića.
Reagirajući prije dvije godine na takve usporedbe bivši predsjednik Demokratske stranke Bojan Pajtić nazvao je to “licemjernim” i “neprimjerenim”.
Čovjek britkog uma
“U velikoj mjeri srpska javnost ima licemjeran odnos po kojem je Zoran Đinđić dobar kad je mrtav, a nije bio dobar dok je bio živ. Nisu ga željeli shvatiti kad je bio živ” rekao je tad Pajtić za N1, naglašavajući da Đinđić nije bio sklon populističkim manirama.
“On je bio čovjek britkog uma, vrlo jasne misli i nije bilo kompromisa u onome što je izgovarao i činio, dakle nije povlađivao većinskom raspoloženju kao što danas to čine neki populistički političari” rekao je Pajtić.
On je naglasio kako je “neprimjereno” uspoređivati Đinđića i sadašnjeg predsjednika Vučića.
“Uspoređivati radnu etiku Zorana Đinđića koji je bio vrhunski znanstvenik i Aleksandra Vučića, čovjeka koji u životu nikad ništa nije radio, u najmanju je ruku potpuno neprimjereno. Uspoređivati njegov intelekt s Vučićevim, usporediti njegovu etiku odgovornosti s Vučićevom ‘etikom dobrih namjera’ jest nešto što ne može stajati”, naglasio je tad Pajtić.
Od ubojstva Zorana Đinđića prošlo je 18 godina, a Srbija se dalje ‘batrga’ i čeka nekog novog Đinđića koji će je izvući iz prošlosti.
Vučić to definitivno nije, piše 24 sata.
