Prozapadni crnogorski lider Milo Đukanović bori se da njegova stranka, koja već 30 godina vlada zemljom pobijedi na parlamentarnim izborima u nedjelju kojima dominiraju rasprave o identitetu i zabrinutost zbog gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa.
Stranka predsjednika Đukanovića, Demokratska partija socijalista, jedna je od najdugovječnijih političkih snaga na Balkanu. Crna Gora je pod njezinim vodstvom rekla zbogom komunizmu 1990-ih i zatim Srbiji 2006., a sada je na pragu Europske unije.
No, optuženi za raširen klijentelizam i korupciju, predsjednikovi suradnici mogli bi imati problema prilikom formiranja većine nakon izbora.
Vladajuća koalicija trenutačno ima malu većinu, 42 od 81 mjesta u parlamentu, a nakon ovih izbora očekuje se još neizvjesnija situacija, istaknuo je profesor Miloš Bešić.
Izbori se održavaju u godini političkih previranja i masovnih prosvjeda protiv Đukanovića zbog religijskog zakona koji je izazvao eskalaciju nasilja u vezi nacionalnog identiteta, pitanja koje progoni Crnu Goru i 14 godina nakon razlaza sa Srbijom.
„Osim zdravstvene krize zbog koronavirusa, ono što će obilježiti sljedeće izbore je produbljivanje podjela u crnogorskom društvu”, rekao je Bešić za AFP.
Religijski spor
Đukanovićev DPS predstavlja se kao zaštitnik crnogorskog suvereniteta i prozapadne orijentacije.
Iako se 58-godišnjeg predsjednika hvali što je Crnu Goru usmjerio prema Europskoj uniji, kritičari ga optužuju da zemljom vlada kao privatnim feudom, bogateći sebe i svoje odane saveznike dok mnogi obični ljudi jedva spajaju kraj s krajem.
Od zadnjih parlamentarnih izbora 2016., nezadovoljstvo građana počelo je izbijati na vidjelo i u zemlji sa svega 620.000 stanovnika dogodila su se dva vala masovnih prosvjeda.
Prvi je izbio prošle godine zbog korupcije, odnosno zato što je jedan poznati tajkun priznao da godinama plaća mito vladajućoj stranci.
Američki Freedom House ove je godine Crnu Goru iz demokratskih svrstao u skupinu “hibridnih režima”, navodeći kao razlog dugogodišnju sustavnu političku korupciju, zloporabu vlasti i autokratske taktike za vrijeme Đukanovića.
Početak 2020. donio je nove prosvjede zbog kontroverznog zakona kojim bi država mogla preuzeti vlasništvo nad manastirima Srpske pravoslavne Crkve.
To je razbjesnilo sljedbenike Crkve i dalo vjetar u leđa prosrbijanskoj, desničarskoj oporbi, Demokratskoj fronti.
“Onome tko se usudi napasti ono što je sveto, mjesto je u prošlosti”, tvrdi vođa te stranke, Zdravko Krivokapić.
Gotovo trećina stanovnika identificiraju se kao Srbi, a neki nacionalisti čak niječu da postoji posebni crnogorski identitet.
Đukanović je iskoristio snažnu reakciju na crkveno pitanje kako bi raspirio bojazni od prijetnjama crnogorskoj neovisnosti, optužujući crkvene vođe da pokušavaju ”srbijanizirati” Crnu Goru.
“Značenje predstojećih izbora neupitno je, i nažalost, ponovno smo suočeni s frontom protucrnogorskih snaga”, rekao je.
Podsjetio je na prošle izbore kada su vlasti tvrdile da su spriječile pokušaj državnog udara koji je imao potporu Rusije s ciljem sabotiranja ulaska u NATO.
Dvojica vođa prosrpske oporbe zbog toga su završili u zatvoru, ali tvrde da se radi o namještaljci kako bi ih se eliminiralo s političke scene.
Gospodarski problemi
I dok su prijepori u vezi identiteta postali središnje pitanje ovih izbora, mnogi birači izražavaju žaljenje zbog toga što se nedovoljno pozornosti pridaje gorućim gospodarskim pitanjima, posebice posljedicama pandemije na turizam.
“Smatram da je poražavajuće što su najvažniji elementi u predizbornoj kampanji zastave, crkva, vjera, a ne male plaće, nedovoljno prilika za napredak i mladi koji odlaze”, rekla je Milica, 36-godišnja vlasnica obrta u Podgorici.
Pad turističke potrošnje, čak 92 posto ovo ljeto, tektonski će uzdrmati cijelo gospodarstvo, koje je na putu prema najtežoj kontrakciji od proglašenja neovisnosti.
Neke zabrinjava i glasanje usred pandemije, u kojoj je u Crnoj Gori zaraženo gotovo 4500, a umrlo je gotovo 90 ljudi.
“Neću glasati prvi put u 30 godina. Bojim se koronavirusa i iskreno govoreći, nemam za koga glasati”, rekla je Vesna, 64-godišnjakinja iz Podgorice.
