Vrlo je teško u ovome trenutku predvidjeti što će s pandemijom biti ovog ljeta ili jeseni, no Izrael zna da mora biti spreman, i bit će spreman, za sve moguće ‘nastavke’ ove priče. Sad raspolažemo podacima koji kažu da je cjepivo djelotvorno i protiv novih varijanti virusa, to se istraživanjima pokazalo točnim, ali se moramo spremiti i za mogući slučaj kampanje revakcinacije stanovništva ako ona bude potrebna.
Tako za Express kaže prof. dr. Ran Balicer, jedan od najvažnijih ljudi izraelskog zdravstva, sustava u kojem je od 20. prosinca barem jednom dozom cijepljeno 55 posto stanovnika. Najbolji su po tome u svijetu, daleko prednjače pred ostalima. S prof. dr. Balicerom razgovaramo o tome kako im je to uspjelo, odnosno kako su, prije svega, u tako kratkom vremenu Izraelce uspjeli privoljeti da se cijepe. O tome kako su uspjeli nabaviti toliko cjepiva, za razliku od EU koja muku muči u nabavci, dr. Balicer ne želi pričati. On je, kaže nam, liječnik i znanstvenik, i s kupnjom, kao ni cijenom cjepiva za Izrael, nije imao veze.
Balicer je liječnik specijalist javnozdravstvene medicine i istraživač, direktor Istraživačkog instituta Clalit i prvi čovjek planiranja zdravstvene politike u Clalitu – najvećoj, od ukupno četiri izraelske zdravstvene osiguravajuće organizacije. Izrael ima nešto više od devet milijuna stanovnika, a gotovo ih je četiri milijuna osigurano preko Clalita, koji osniva i gradi svoje ustanove – ima 14 velikih bolnica, 1300 ambulanti i klinika, brine o zdravstvenoj mreži uzduž i poprijeko države. Svaki Izraelac mora biti član nekog od četiri osiguravajuća društva, i zdravstveni doprinos plaća razmjerno svojim primanjima. No svi dobiju potpuno jednaku zdravstvenu uslugu. Tamošnji je zdravstveni sustav digitaliziran preko 20 godina, i jako uhodan, što je zapravo Izraelu i pomoglo da od Pfizera dobije tolike količine cjepiva, dostatne da se u malo vremena cijepi toliko ljudi, starijih od 16. Cjepivo su platili puno više nego ostali, 23 naspram 12 eura po dozi, koliko plaća EU, ali su se i obavezali Pfizeru na redovito dostavljane podataka o broju cijepljenih i zaraženih, kao i drugih, anonimnih podataka o pacijentima. Dosad su već dobili osam milijuna doza, kaže nam prof.dr. Balicer, a upotrijebili ih kod pet milijuna ljudi. Cijepljena im je velika većina starijih od 60 godina, zdravstveni i drugi radnici najizloženiji zarazi, a zahvaljujući digitaliziranom sustavu neupotrijebljeno im je ostalo manje od jedan posto dobivenih doza.
– Jako nam je malo doza propalo, na terenu smo vrlo agilni. Ako bi pri kraju dana bilo viška, cjepivo je dobio tko god je htio iz prioritetne skupine, i svaka je doza našla svoje rame, ističe Balicer. Da, jer će u Izraelu obiteljskom liječniku sustav u sekundi, kad shvati da ima dozu viška, dati adrese i telefonske brojeve mjestu cijepljenja najbližih pacijenata iz iste skupine prioriteta. Obiteljski liječnici su, međutim, i u kampanji koja je prethodila cijepljenju bili vrlo važna karika jer su nazivali svoje pacijente i razgovarali s njima o dobrobitima cijepljenja. Kampanja je bila sveobuhvatna, medijska, ali i ovakva neposredna, u kojoj su liječnici, kojima njihovi pacijenti vjeruju, odigrali značajnu ulogu. Kako su Izraelci tad, već u prosincu, kad im je počelo cijepljenje, u tako velikom broju prihvatili cjepivo, pitamo dr. Balicera, čovjeka odgovornog za strateško planiranje i razvoj inovativnih rješenja na razini cijelog Clalita. Kako nam, ukratko, odgovara, država je dala sve od sebe da ljudima predoči znanstvene činjenice o virusu, bolesti koju on izaziva, i dobrobitima cjepiva, a Izraelci u znanost vjeruju. Nikakvo čudo, kad samo unatrag 55 godina broje 12 “nobelovaca” u znanosti, i ulažu velika sredstva ne samo u zdravstvo nego i u školstvo, prenosi 24 sata.
