U Bugarskoj se održavaju peti izbori u dvije godine. Ispitivanja javnog mnijenja uoči izbora pokazuju da bi odziv mogao biti nizak.
Biračka mjesta otvorena su u 7 sati a prve izlazne ankete očekuju se nakon zatvaranja birališta u 20 sati.
Prema posljednjim anketama, stranka GERB Bojka Borisova ima potporu oko 25% birača i u tijesnoj je utrci s prozapadnom reformističkom strankom Nastavljamo promjene (PP). Na čelu Kirilom Petkovom (42), koji je bio kratko premijer 2022., PP je udružio snage s malom desničarskom koalicijom Demokratska Bugarska.
Ako ijedan blok misli osnovati vladu, trebat će vjerojatno partnere iz stranaka čiji je ugled okaljan sumnjama u korupciju ili čija su stajališta prema Ukrajini problematična.
Ultranacionalistička stranka Preporod, koja se brzo uspinje u anketama i Bugarska socijalistička stranka (BSP), nasljednica bivših komunista, brane Kremlj kad je riječ o invaziji na Ukrajinu.
Bugarski proruski predsjednik Rumen Radev, koji je imenovao prijelazne vlade između niza izbora, kritizira Petkova i njegove saveznike da su ratni huškači. Protivi se i slanju oružja Ukrajini. Istodobno, bugarske tvornice streljiva rade punim kapacitetom proizvodeći streljivo za Kijev koje se izvozi preko trećih zemalja.
Sofija je morala odustati od uvođenja eura 2024. i još čeka isplatu punog iznosa europskog novca za oporavak od pandemije COVID-a.
Pristupanje šengenskoj zoni ponovno je odgođeno zbog protivljenja Nizozemske i Austrije, koje su zabrinute zbog migranata.
Osim toga, pet izbora zaredom stajalo je zemlju pravo bogatstvo. Trošak se procjenjuje na više od 204 milijuna eura, što odgovara otprilike godišnjem proračunu bugarskog ministarstva kulture.
