Hrvatska i Estonija politički su podržale Ukrajinu i uputile joj ekstenzivnu vojnu pomoć nakon ruske agresije i s time će i nastaviti, rekli su u četvrtak u Talllinnu hrvatski premijer Andrej Plenković i njegova estonska kolegica Kaja Kallas.
Kao što je to učinila i Estonija, mi smo odmah pokazali političku potporu, solidarnost s ukrajinskim narodom i ukrajinskim vodstvom, ugostili izbjeglice u Hrvatskoj i dali veliku vojnu pomoć Ukrajini, što ćemo i nastaviti, rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare,
Glavne teme razgovora hrvatskog premijera s estonskom predsjednicom vlade bile su ruska invazija na Ukrajinu i režim sankcija, energetska kriza, uspostava suda koji bi procesuirao ratne zločine u Ukrajini, stanje na jugoistoku Europe, ali i digitalna transformacija Estonije, europskog predvodnika u digitalizaciji.
– Rat je daleko od toga da bude gotov. Ruski strateški ciljevi nisu se promijenili – da zbriše Ukrajinu i ponovno ispiše europsku sigurnosnu arhitekturu. Mi smo pojačali praktičnu i političku potporu Ukrajini kako bi se osigurala pobjeda, rekla je Kallas.
Naglasivši da se pomoć mora nastaviti, istaknula je da je Estonija već povećala izdvajanja za obranu s dva na tri posto BDP-a i da jača istočno krilo NATO-a.
– Ponovno pozivam saveznice i partnere da pogledaju u svoja skladišta i rezerve i pošalju ih Ukrajini. To je put prema miru”, istaknula je premijerka.
Plenković, koji se sastao i s predsjednicima estonske države i parlamenta, rekao da se dvije zemlje potpuno slažu s različitim mehanizmima na međunarodnoj razini poput sankcija EU-a “kako bi se poslao snažan politički, ekonomski i financijski signal da je agresija neprihvatljiva”.
EU je dosad usvojio devet paketa sankcija protiv Rusije od početka rata u Ukrajini.
Estonske mjere protiv Rusije
Švedska, koja trenutno predsjeda EU-om, rekla je u srijedu da je EU spreman na dugi rat u Ukrajini i da će nastaviti raditi na dodatnim sankcijama protiv Rusije.
– Učiniti zločince odgovornima također je ključno. Moramo uspostaviti poseban sud za zločine ruske agresije protiv Ukrajine, rekla je Kallas.
Europska komisija predložila je uspostavu suda za ratne zločine u Ukrajini za što traži široku međunarodnu potporu.
Estonska je premijerka naglasila da jako cijeni hrvatski doprinos na istočnom krilu NATO-a i kazala je da je važno da Ukrajina što prije postane članica NATO-a, što trenutno blokiraju Mađarska i Turska.
Estonija, koja s Rusijom dijeli 300 kilometara granice na Baltiku, potpisala je nakon ruske invazije na Ukrajinu najveći ugovor o naoružanju u svojoj povijesti – o kupnji šest američkih naprednih sustava za lansiranje raketa Himars. Isporuka prvog sustava predviđena je za 2024.
Estonski parlament u listopadu je proglasio Rusiju terorističkim režimom, a uz Latviju, Litvu i Poljsku, Tallinn je u rujnu prošle godine zabranio ulazak ruskim državljanima na svoj teritorij.
Premijer Andrej Plenković objavio je tvit nakon susreta s estonskim predsjednikom parlamenta, u kojem navodi da su Estonija i Hrvatska partnerske zemlje članice Europske unije i NATO-a. Hrvatska i Estonija nastavljaju jačati suradnju i graditi kvalitetne odnose, poručio je Plenković.
Po dolasku u Tallinn susret s predsjednikom parlamenta @ratasjuri. Kao partnerske zemlje članice 🇪🇺 i @NATO, Hrvatska i Estonija nastavljaju jačati suradnju i graditi kvalitetne odnose.🇭🇷🤝🇪🇪 pic.twitter.com/VeZaJZsA1u
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 12, 2023
Estonija, predvodnica digitalizacije
Plenković je posjetio i e-Estonia brifing centar, digitalno središte u Tallinnu koji je dio Estonske agencije za poslovanje i inovacije i ima ključnu ulogu u promicanju znanja i iskustva zemlje u području digitalnih usluga.
U tom se centru posjetiteljima, među kojima su već bili brojni šefovi država i vlada, predstavlja koncept e-Estonije, zemlje koja je počela digitalnu transformaciju prije 20 godina i danas je visoko digitalizirana.
– Bio sam doslovno impresioniran posjetom e-centru, vidjeti što je Estonija sve učinila na planu digitalizacije. Doslovno sve su usluge dostupne na digitalni način na čemu vam čestitam. Vi ste prvaci ne samo na europskoj razini nego i globalno, kazao je.
– Mi vas slijedimo, učinili smo ozbiljan napredak s našim procesom digitalizacije i drago će nam biti produbiti suradnju na tom području i implementirati neka rješenja koja će olakšati život našim građanima na svakodnevnoj razini, naglasio je hrvatski premijer.
Estonija se smatra digitalnim uzorom i europskim predvodnikom u digitalizaciji u toj se zemlji primjerice provodi elektroničko glasovanje na izborima od 2005. godine što je dovelo do povećanja odaziva estonskih građana na izbore.
Tallinn svake godine ugošćuje i digitalni samit kojemu je domaćin premijer ili premijerka a okuplja čelnike zemalja, međunarodne organizacije i privatni sektor kako bi se bavili najurgentnijim pitanjima puta prema digitalnoj budućnosti.
