Španjolski premijer Pedro Sanchez posjetio je u petak Sloveniju, čime je završio dvodnevnu turneju tijekom koje je bio i u Hrvatskoj i Austriji, rekavši da će jedan od prioriteta španjolskog šestomjesečnog predsjedanja EU-om od 1. srpnja biti rad na proširenju na jugoistok Europe.
Sanchez se u petak susreo sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, čija je zemlja ušla u EU u velikom valu godine 2004. S njime je razgovarao o proširenju na zapadni Balkan.
To je bila tema i u Zagrebu. “Španjolskoj će relevantno pitanje biti širenje EU-a na zapadni Balkan”, izvijestio je ured španjolskog premijera nakon susreta Sancheza i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Zagrebu.
Socijalist Sanchez je rekao da je 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om “učinjen važan napredak” u vezi s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji je “kulminirao prošle godine otvaranjem pristupnih pregovora” s te dvije zemlje na jugoistoku Europe.
“Španjolska je izrazila volju nastaviti raditi na tome, kao i na kandidaturi Bosne i Hercegovine, ključnog faktora za stabilnost regije”, priopćio je Sanchezov ured.
Španjolska se priprema preuzeti od Švedske predsjedanje Vijećem EU-a pa će Sanchez obići 15 zemalja razmjenjujući mišljenja s premijerima, prije nego 15. lipnja službeno objavi listu prioriteta svog predsjedanja.
Proces proširenja zamro je prošlih godina jer dio bogatijih, mahom sjevernih zemalja, koje daju više novca u zajednički proračun, nije sklon proširenju bloka s 27 država.
No rat u Ukrajini i napeti odnos Bruxellesa i Moskve nanovo je otvorio pitanje širenja EU-a čak i na zemlje poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije koje nisu imale status kandidata.
“Obzirom na ukupna događanja na europskom tlu, na jugoistoku Europe sazrijeva potreba za ubrzanjem procesa širenja EU-a”, rekao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, u telefonskom razgovoru za Hinu.
“Očekujem da nađemo svoje mjesto jer prirodno pripadamo tamo”, dodao je.
Pod grčkim predsjedanjem je 2003. u Solunu održan sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u čijoj je deklaraciji prvi put navedeno da je “budućnost Balkana unutar EU-a”.
“Pripreme za integraciju u europske strukture, te u konačnici članstvo kroz usvajanje standarda, veliki je izazov pred nama”, navedeno je u tom dokumentu.
Ove godine se obilježava 20 godina od te deklaracije.
“Tada je pružena perspektiva članstva jugoistočnoj Europi, no u zadnjih deset godina samo je Hrvatska postala članica”, kaže Brkić. “Očekujemo da se taj dvodesetljetni proces intenzivira. Politika proširenja je politika mira i gospodarskog prosperiteta”, napominje.
Hrvatska je 2013. ušla u EU, a blok se od tada nije širio. Štoviše, napustilo ga je Ujedinjeno Kraljevstvo godine 2020.
Brkić se nalazi u Munchenu na sigurnosnoj konferenciji gdje će se u sklopu delegacije susresti sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joseom Manuelom Albaresom.
“EU i jugoistok Europe nemaju luksuz da proces bude neuspješan”, kaže.
Sanchez dobro poznaje BiH jer je 1997. bio ondje šef kabineta visokog predstavnika UN-a Carlosa Westendorpa. Prošle godine je posjetio Sarajevo i Mostar tijekom kratke turneje po tom dijelu Europe.
“To su sve dobri signali i pripreme za španjolsko predsjedanje EU-om”, napominje Brkić.
Tko je ušao je ušao, a tko nije – pitanje je hoće li
Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije sa sjedištem u Zagrebu, sumnja da će se išta promijeniti od 1. srpnja do 1. siječnja 2024.
“Nije se moglo ništa promijeniti u 10 godina, pa teško da će se nešto riješiti u 6 mjeseci. Treba biti realan”, kaže Milardović.
“Tko je ušao u EU je ušao, a tko nije pitanje je hoće li”, napominje.
Kaže da je u BiH prisutan interni konflikt jer je Republika Srpska vezana uz Rusiju i koči proces. Problem ruskog utjecaja postoji i u Srbiji.
Specifične situacije postoje i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kandidatskim zemljama za EU.
Milardović, koji će u ožujku predstaviti knjigu “Pandemija covid-19 i rat Rusije protiv Ukrajine”, smatra da će o ishodu rata u Ukrajini ovisiti i budućnost EU-a.
“Ne samo EU-a nego čitave Europe. Tko zna kako će izgledati”, kaže.
