Europska investicijska banka (EIB) nezaobilazna je karika dekarbonizacije Europe. Jedan od najvećih izazova postizanja veće energetske učinkovitosti, smanjenja potrošnje energije i ugradnje obnovljivih izvora energije je financiranje. EIB svojim programima “uskače” javnom i privatnom sektoru, a o čemu je Direktno.hr razgovarao sa Slađanom Ćosić, voditeljicom ureda Grupe Europske investicijske banke u Hrvatskoj.
Uistinu, EIB je Europska klimatska banka. To nije zato što smo aktivisti, već zato što su se čelnici EU-a jednoglasno obvezali na taj cilj. Otkad je ta obveza preuzeta, vlade EU-a u Vijeću Europske unije i Europski parlament glasovali su 2019. o desecima zakona. Te zakone nazivamo “Europski zeleni plan”.
Naše politike kreditiranja, na način na koji su utvrđene u našem vrlo detaljnom planu za klimatsku banku, pomažu da se predanost naših dioničara, vlada zemalja Europske unije, pretvori u konkretnu stvarnost. Samo prošle godine potpisali smo nova financijska sredstva u ukupnom iznosu od gotovo 50 milijardi eura za projekte klimatske politike i okolišne održivosti. Ti projekti donose čišći promet i cjenovno pristupačnu energiju u svaku europsku regiju. Ulaganja u energetsku učinkovitost pridonose smanjenju računa za električnu energiju.
Financiramo projekte navodnjavanja koji pomažu poljoprivrednicima da se prilagode utjecaju planeta koji se zagrijava. Pobrinut ćemo se da EU ne propusti globalnu energetsku revoluciju. Obnovljivi izvori energije sada su brži i jeftiniji za uvođenje od nove infrastrukture na fosilna goriva, a čista tehnologija jednostavno je bolja od njegove alternative fosilnih goriva.
Ukratko, ne financiramo proizvodnju fosilnih goriva unutar ili izvan EU-a i ne podupiremo projekte koji nisu usklađeni s Pariškim sporazumom o klimi. To je zato što je znanost nedvosmislena u svom zaključku da će se, ako odmah i drastično ne smanjimo emisije, planet pregrijati izvan kapaciteta gospodarstava i društava da se prilagode, donoseći neizrecivu patnju milijardama ljudi.
Također, ruska invazija na Ukrajinu naglasila je da je ovisnost o uvozu fosilnih goriva kritična ranjivost za sigurnost Europe. Zato podupiremo plan REPowerEU rekordnim financiranjem čiste energije i energetske učinkovitosti kako bi se ta ovisnost okončala.
Pridružite nam se na konferenciji koju zajednički organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
u četvrtak, 21. ožujka 2024. (od 10:00 sati) u hotelu Westin u Zagrebu
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu!
Na temelju analize Europske komisije procesi dekarbonizacije financirat će se s 86 posto privatnog novca, 11 posto proračuna EU-a i 6 posto državnog proračuna. Gdje je i gdje bi EIB mogao biti u tim postotcima?
Potrebe za ulaganjima u zelenu tranziciju su doista ogromne. EIB je odlučan uraditi svoj dio kako bi pomogao u njegovom financiranju. Na dobrom smo putu ispuniti obećanje da ćemo u ovom desetljeću do 2030. poduprijeti ulaganja u iznosu od 1 bilijun eura za zelenu tranziciju. Već smo postigli trećinu jer smo od 2021. poduprli zelena ulaganja u iznosu od 349 milijardi eura.
Naš je naglasak na podupiranju ne samo razvijenih tehnologija, kao što su solarne ploče i vjetroelektrane, već i inovacija koje će pomoći u dekarbonizaciji sektora koje je teško zaustaviti. To su gospodarski sektori, kao što je teška industrija, za koje još nemamo ekonomične alternative fosilnim gorivima za njihovo napajanje. Zato je inovacija ključna.
Baš kao što smo financirali odobalne vjetroelektrane dok je sektor još bio u povojima, sada podupiremo projekte u rasponu od proizvodnje zelenog čelika u Švedskoj do tvornica koje rabljena ulja za kuhanje pretvaraju u čistu energiju u Španjolskoj. Naša potpora pomaže u smanjenju rizika takvih revolucionarnih tehnoloških ulaganja.
Naravno, sam rad EIB-a nije dovoljan. Važno je da zadržimo stabilno, učinkovito i poticajno regulatorno okruženje za ulagače, koje daje poticaje za zelene projekte. Također moramo osigurati odgovarajuće određivanje cijena ugljika kako bi onečišćenje našeg tla, mora i zraka sa sobom nosilo znatan trošak. Nadalje, moramo ojačati bankovnu uniju i uniju tržišta kapitala kako bi zeleni ulagači mogli prikupiti kapital na našim tržištima u EU
I naravno, ključno je da imamo dovoljnu fiskalnu potporu, među ostalim iz nacionalnih proračuna, ali i iz zajedničkih financijskih instrumenata EU-a. Proračun EU-a i inicijative kao što je InvestEU i Mehanizam za oporavak i otpornost samo su neki od primjera dobro osmišljenih zajedničkih financijskih alata.
Prema najnovijim podacima Grupa EIB-a 2023. uložila je 464 milijuna eura u hrvatsko gospodarstvo. Potpisani sporazumi usmjereni su na poticanje prosperitetnijeg i zelenijeg modela rasta te povećanje otpornosti gospodarstva i kvalitete života. Koji su konkretni projekti o kojima govorimo?
Doista, 2023. bila je snažna godina u Hrvatskoj na razini Grupe EIB-a, koja se sastoji od Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. Diversificirali smo svoj angažman u svim financijskim instrumentima, vrstama korisnika i sektorima, uključujući urbani razvoj, održivu infrastrukturu, energetiku i energetsku učinkovitost te potporu malim i srednjim poduzećima (MSP) i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije. Naša financijska sredstva u iznosu od 464 milijuna eura pružila su potporu gospodarskoj i socijalnoj koheziji u zemlji, mobilizirajući oko 1,15 milijardi eura ulaganja.
Odobrili smo prvi općinski okvirni zajam u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 150 milijuna eura za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji grada Splita. Prva tranša u iznosu od 49 milijuna eura, potpisana prošle godine, potaknut će integriranu održivu urbanu obnovu i razvoj ulaganjima u socijalnu infrastrukturu, gradsku mobilnost, ozelenjivanje javnih prostora i održivi javni prijevoz. Drago nam je što možemo podržati grad Split u unaprjeđenju zelenih ambicija, kao i Zagreb i Dubrovnik, gdje očekujemo da ćemo uskoro osigurati financiranje.
Kada je riječ o posredovanom kreditiranju, ojačali smo dugogodišnju suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) potpisivanjem 200 milijuna eura od ukupno odobrenog iznosa od pola milijarde eura za potporu održivom razvoju hrvatskih MSP-ova, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i subjekata javnog sektora. Sporazumom će se HBOR-u pomoći u apsorpciji bespovratnih sredstava i strukturnih fondova EU-a te se očekuje da će se njime mobilizirati do 1 milijarde eura ulaganja u hrvatsko gospodarstvo s prvom namjenskom linijom usmjerenom na zelena ulaganja.
Slično tome, EIB je sa Zagrebačkom bankom (ZABA) potpisao svoj prvi sporazum o jamstvu za podjelu rizika u Hrvatskoj, kojim je omogućeno izdavanje novih zajmova u iznosu do 300 milijuna eura hrvatskim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i javnim subjektima, među ostalim, s namjenskim zelenim okvirom za zelene projekte.
Dodatnih 64 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje malim poduzećima u Hrvatskoj uz potporu programa InvestEU na temelju sporazuma EIF-a s grupom UniCredit za potporu ulaganjima MSP-ova u dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju te za poticanje kulturnog, obrazovnog i socijalnog sektora.
Potpisali smo i niz savjetodavnih sporazuma s našim hrvatskim partnerima kako bismo potaknuli zelenu i digitalnu transformaciju zemlje. Naš Savjetodavni centar podržava Hrvatske Autoceste (HAC) uvođenjem novog nacionalnog elektroničkog sustava naplate cestarine i ozelenjavanjem mreže autocesta kojom upravlja HAC. Grad Zagreb će primiti tehničku pomoć putem EIB-ova Europskog instrumenta za lokalnu energetsku pomoć (ELENA) za poboljšanje energetske učinkovitosti 50 javnih zgrada, kao i za doprinos dekarbonizaciji voznog parka gradskog prijevoza.
Naposljetku, EIB je nastavio pružati tehničku i savjetodavnu potporu našim hrvatskim partnerima u okviru programa Zajedničke pomoći EU-a za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) u ključnim sektorima u zemlji.
Ta je podrška, kako je navedeno, dovela do ulaganja u iznosu od gotovo 1,15 milijardi eura, što je osnažilo 1052 MSP-a i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te podržalo više od 48.500 radnih mjesta. Možemo li možda jednostavno objasniti kako ulaganje u iznosu od 464 milijuna eura može potaknuti ulaganja u iznosu od 1,15 milijardi eura? Omjer je 1:2 (približno)…
To je zato što EIB ima katalitičku ulogu i iskustvo u mobilizaciji privatnog sektora i privlačenju privatnih ulaganja. Omjer koji ste spomenuli proizlazi iz našeg poslovnog modela na temelju kojeg obično ne financiramo cjelokupni trošak ulaganja, već do 50 posto projekta ili investicijskog programa (ili više ako pridonosi ciljevima plana REPowerEU). Štoviše, naša pozitivna procjena i prisutnost u projektu često služi kao “pečat kvalitete” koji privlači privatni sektor i druge zajmodavce, kao što su privatni investitori, poslovne banke, HBOR ili druge međunarodne financijske institucije.
Također, zahvaljujući našem izvrsnom kreditnom rejtingu i snažnoj kapitalnoj poziciji, prikupljamo sredstva na tržištima kapitala po vrlo povoljnim uvjetima. Kao neprofitni subjekt s misijom podupiranja i unapređivanja zajedničkih ciljeva politike EU-a, uključujući pravedan prijelaz na nultu neto stopu emisija, EIB može prenijeti prednosti svojeg povlaštenog pristupa tržištu na svoje ugovorne strane, uključujući hrvatska poduzeća, financijske posrednike i hrvatski javni sektor.
Za razliku od poslovnih banaka, naše poslovanje nije usmjereno na dobit ili povrat dividendi našim dioničarima. Svaki višak koji ostvarimo iskorišten je kako bi se poduprlo dodatno ulaganje u potporu ciljevima koje su dogovorili naši dioničari, uključujući Vladu Hrvatske, kao što su europska konkurentnost, inovacije te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na njih.
Nadalje, projekti kojima se pridonosi cilju plana REPowerEU da se okonča ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva pogodni su za još privlačnije uvjete i tehničko savjetovanje kako bi se sudionicima, u području energetike pomoglo u njihovim planovima za dekarbonizaciju i ulaganjima.
Ukratko, naše konkurentno financiranje i interno tehničko i sektorsko stručno znanje čine svaki projekt ekonomičnijim te time smanjuju troškove ulaganja. Tako olakšavamo njegovo dovršenje. Ulaganja su jeftinija i jednostavnija za izvršenje. Često surađujemo sa subjektima javnog sektora, podupiremo javna ulaganja savjetovanjem i financiranjem te imamo alate kojima se naše financiranje kombinira sa sredstvima EU-a.
Pridružite nam se na konferenciji koju zajednički organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
u četvrtak, 21. ožujka 2024. (od 10:00 sati) u hotelu Westin u Zagrebu
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu!
Oko 20 posto tog novca potrošit će se na ulaganja u energetsku učinkovitost i proizvodnju čiste energije, održivi promet i zaštitu okoliša. O kakvim projektima govorimo?
To se odnosi na otprilike petinu ukupne vrijednosti novih sporazuma EIB-a potpisanih s HBOR-om i ZABA-om 2023.godine koji su namijenjeni zelenim projektima. Ti projekti se mogu odnositi na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što su solarna energija, vjetar, biomasa ili bioplin, projekte skladištenja te toplinske ili električne energije, mjera za poboljšanje izolacije i smanjenja gubitaka energije u poslovnim i javnim zgradama, poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim industrijskim postrojenjima ili poljoprivredi, mjere za učinkovito korištenje resursa ili gradskog i prigradskog javnog prijevoza – samo da spomenem neke primjere.
Postoji sve veća potreba i potražnja za zelenim projektima, a EIB kao klimatska banka blisko surađuje s lokalnim financijskim posrednicima kako bi im se olakšalo pružanje zelenog financiranja i pomoglo da ojačaju svoje kapacitete u tom području. Kako bi podržao naše lokalne partnere u procjeni zelenih ulaganja koja se financiraju iz EIB-ovih proizvoda ili iz drugih izvora, naš Savjetodavni centar razvio je provjeru zelenih prihvatljivosti, koja je javno dostupna, a mogu ga upotrebljavati i drugi subjekti i pojedinci, uključujući klijente financijskih posrednika, kao što su mala poduzeća i poduzetnici. To je koristan alat za sve koji se pitaju što su “zeleni projekti” u praktičnom smislu.
Dekarbonizacija je u središtu pozornosti EU-a. Glavni je cilj dekarbonizirati zgrade i kuće. Koja je uloga EIB-a u tim procesima?
EIB je prošle godine izdvojio sredstva u iznosu od 8,35 milijardi eura za energetsku učinkovitost, od čega 5,50 milijardi eura za energetski učinkovite zgrade. Iako smo veliki pobornici ulaganja u obnovljive izvore energije, skladištenje i mrežu, smatramo da je najjeftinija energija ona koju ne morate koristiti. Tehnologije energetske učinkovitosti su dosta razvijene i mogu dovesti do znatnih ušteda i za poduzeća i za kućanstva.
Želimo financirati ulaganja od solarnih panela na krovovima komercijalnih zgrada do mjera učinkovitosti poduzeća, kao i energetski učinkovitog stanovanja. Kroz suradnju s lokalnim partnerima u Hrvatskoj, stavljamo na raspolaganje financijska sredstva za mala i srednja poduzeća, srednje tržišne kapitalizacijske tvrtke i javni sektor kao potporu njihovim zelenim projektima, kao što je već navedeno.
Međutim, uloga EIB-a kao klimatske banke EU-a i naša ponuda šire su od financiranja – savjetodavni stručnjaci EIB-a podupiru naše partnere u svim fazama projektnog ciklusa i šire. Ovdje želim istaknuti zajedničku inicijativu EIB-a i Europske komisije, Europsku lokalnu energetsku pomoć (ELENA), kojom se pruža tehnička pomoć za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju usmjerenu na zgrade i inovativni gradski promet.
ELENA pokriva do 90 posto troškova pripreme kao financiranje bespovratnim sredstvima. ELENA obično podupire programe ulaganja u vrijednosti većoj od 30 milijuna eura s trogodišnjim razdobljem provedbe za energetsku učinkovitost (uključujući stambene projekte) i četverogodišnjim razdobljem za gradski prijevoz i mobilnost. ELENA je dosad pružila više od 8,2 milijuna eura bespovratnih sredstava u Hrvatskoj, čime je podržala više od 270 milijuna eura ulaganja u energetsku učinkovitost. Ta ulaganja obuhvaćaju modernizaciju javne ulične rasvjete u glavnom gradu Zagrebu i diljem zemlje, energetski učinkovitu obnovu javnih i privatnih zgrada, kao i integraciju sustava obnovljive energije u zgrade.
ELENA surađuje s lokalnim, regionalnim i nacionalnim dionicima u javnom i privatnom sektoru. Da bi se prijavili, poduzetnici mogu poslati incijalni prijedlog za financiranje putem naše internetske stranice ili nas izravno kontaktirati e-poštom na [email protected]. Ako projekt ispunjava kriterije prihvatljivosti i bude odabran za cjelovitu procjenu, tim ELENA-e podupirat će poduzetnika tijekom sljedećih koraka postupka prijave.
Kako se malo i srednje poduzeće može prijaviti za novac EIB-a? Koje kriterije mora ispuniti kako bi pokrenula svoja ulaganja uz financijsku pomoć EIB-a u „zelenom i održivom” segmentu?
Grupa EIB-a odobrila je 2023. globalno oko 20 milijardi eura novih financijskih sredstava za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, od čega 278,4 milijuna eura u Hrvatskoj. Kako bi pružila potporu malim poduzećima, Grupa EIB-a surađuje sa širokom mrežom poslovnih banaka, nacionalnih razvojnih banaka i institucija, društava za leasing, fondova rizičnog kapitala i privatnog vlasničkog kapitala, ulagača poslovnih anđela i drugih pružatelja usluga.
Posebno smo usmjereni na regije u kojima je pristup financiranju prepreka gospodarskom rastu. EIF podupire mikropoduzeća te MSP-ove radom sa širokim rasponom fondova, banaka, jamstvenih i mikrofinancijskih institucija diljem Europe. EIB i EIF zajedno nude cijeli spektar proizvoda usmjerenih na MSP-ove, uključujući jamstva, podjelu rizika, poduzetnički dug i naravno zajmove. Zainteresirani poduzetnici mogu pronaći odgovarajuće EIB-ove i EIF-ove popise partnera u Hrvatskoj, putem kojih nudimo posredovano financiranje poduzećima te se, naravno, mogu obratiti našem odjelu za informacije.
Pridružite nam se na konferenciji koju zajednički organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
u četvrtak, 21. ožujka 2024. (od 10:00 sati) u hotelu Westin u Zagrebu
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu!
Anketa EIB-a o stanju infrastrukture (jedinica lokalne i regionalne samouprave, JLRS) sadržava jasno definirane probleme. Na primjer, rezultati ankete pokazuju da je nedostatak financijskih sredstava i dalje najveća prepreka ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, što snažno utječe na 58 posto ispitanih općina. Odmah nakon njih slijede izazovi povezani s trajanjem regulatornog postupka i regulatornom nesigurnošću. Kako riješiti taj nedostatak novca, s obzirom na to da lokalne i regionalne vlasti same ne mogu financirati takve projekte, posebno projekte održivosti, ali čekaju neki oblik sufinanciranja?
Lokalne vlasti diljem EU-a suočavaju se s različitim gospodarskim okolnostima i, često ovisno o broju stanovnika, različitim mogućnostima financiranja. Mnogi veći gradovi imaju neovisne izvore prihoda i mogu preuzeti općinski dug. Oni čine znatan udio stanovništva u EU. Nadalje, u istraživanju postoji dosta JLRS-ova s malim brojem stanovnika s ograničenom sposobnošću povećanja prihoda ili ugovorenog duga i koji se za financiranje ulaganja oslanjaju na vanjske izvore.
Dobra je vijest da su posljednjih godina javna ulaganja na podnacionalnoj razini pratila uzlazni trend u EU, s 1,5 posto BDP-a u 2016. na 1,8 posto u 2022. uz potporu nacionalnog financiranja i financiranja EU-a. To uključuje kohezijsko financiranje EU-a i EIB-a koje je usmjereno na siromašnije regije. Naša najnovija anketa o ulaganjima za 2023./24. pruža dodatne uvide u ograničenja lokalnih ulaganja. U budućnosti će izazov biti održavanje i, prema potrebi, povećanje te razine lokalnih ulaganja.
U EIB-u smo predani pružanju pomoći u premošćivanju manjka ulaganja na lokalnoj razini. Imamo opsežno iskustvo u ulaganju u urbani razvoj i infrastrukturne projekte koji život u urbanim područjima čine održivijim u Europskoj Uniji i izvan nje. EIB svake godine 20 – 30 posto svojih zajmova izdvaja za izgradnju otpornih gradova za buduće generacije, izgradnju socijalnog i cjenovno pristupačnog stanovanja te pružanje održivih gradskih usluga.
Samo u 2023. uložili smo 21,3 milijarde eura u održive gradove i regije. Tako ulažemo napore u unaprjeđenje zelene i digitalne tranzicije urbanih područja i u Hrvatskoj. Pojačali smo suradnju s nekoliko gradova (Split kao prvi, ali i Zagreb, Dubrovnik i drugi u pripremi) i razvili sveobuhvatno EIB-ovo općinsko financiranje i savjetodavno rješenje u zemlji. Važno je napomenuti da bi EIB-ovi općinski paketi potpore pomogli gradovima u Hrvatskoj da mobiliziraju i ubrzaju upotrebu bespovratnih sredstava EU-a. U sklopu napora EIB-a za promicanje socijalnog i priuštivog stanovanja u Hrvatskoj, Banka surađuje s četiri grada (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) u istraživanju optimalnog ustroja i provedbe mehanizma za ostvarivanje priuštivog stambenog prostora.
Kada je riječ o nedostatku financijskih sredstava, bi li partnerstvo s privatnim sektorom bilo rješenje? Međutim, nažalost, javno-privatno partnerstvo u Hrvatskoj nema dobar ugled?
Koncepti partnerstva, kao što su javno-privatna partnerstva i koncesije, koji uključuju pružanje, financiranje i upravljanje javnom infrastrukturom iz privatnog sektora mogu biti jedna od strategija koje se koriste za privlačenje privatnog financiranja. Takvi su projekti relativno složeni sa stajališta javne nabave i sklapanja ugovora, što podrazumijeva dodatne transakcijske troškove. To znači da je taj pristup obično prikladniji za veće projekte.
Ti se projekti često provode kao dio nacionalnog pristupa temeljenog na programima. Kad je riječ o imovini socijalne infrastrukture, projekti se često objedinjuju kako bi se postigao viši CAPEX. EIB može pružati savjetodavnu potporu javnim tijelima, koju financira Europska komisija u okviru savjetodavnog centra InvestEU, ako je projekt obuhvaćen jednom od sastavnica programa InvestEU.
Koliko će EIB (i cijela grupa) uložiti u Hrvatsku 2024.? Na koje projekte? I je li glavni naglasak na dekarbonizaciji, zelenoj i održivoj?
Upravno vijeće EIB-a odobrilo je prošle godine 2,17 milijardi eura za financiranje održivih projekata u Hrvatskoj, što je povijesno najveći iznos za jednu godinu. Ta su sredstva namijenjena pametnom i zelenom urbanom razvoju zemlje i zelenijoj prometnoj infrastrukturi, a potpisi se očekuju u ovoj i narednim godinama. U siječnju smo već potpisali prvu tranšu od 400 milijuna eura iz okvirnog ugovora o kreditu u iznosu od 900 milijuna eura za razvoj željezničkog sektora, našeg najvećeg paketa financiranja javnog sektora do sada, koji će omogućiti ulaganja u iznosu od preko 2,6 milijardi eura za veliku nadogradnju i modernizaciju hrvatske željezničke mreže i željezničkih vozila.
U budućnosti nastojimo ojačati našu potporu transformaciji hrvatskog gospodarstva u otpornije, konkurentnije, uključivije, kružno i zelenije, ugljično neutralno i digitalno gospodarstvo. U tom smislu Banka će nastaviti podupirati jačanje kapaciteta hrvatskog javnog i privatnog sektora za apsorpciju i korištenje sredstava EU-a, što je ključno u trenutačnom programskom razdoblju EU 2021. – 2027.
Usredotočit ćemo se na poticanje ulaganja u ključne sektore gospodarstva, kao što su održivi promet, uključujući gradsku mobilnost, energiju i energetsku učinkovitost, digitalna rješenja i inovacije, urbani i regionalni razvoj te ključnu socijalnu infrastrukturu, posebice zdravstvenu skrb.
Nastojat ćemo ojačati suradnju s gradovima kroz integrirane multisektorske investicijske i savjetodavne programe, s ciljem njihova ozelenjivanja. Spremni smo potpisati kredite odobrene prošle godine za potporu investicijskim programima za zelenu i digitalnu transformaciju gradova Zagreba i Dubrovnika, čime će se poboljšati kvaliteta javnih usluga na dobrobit njihovih građana i poduzeća. Nastavit ćemo podupirati privatni sektor, bilo izravnim angažmanom bilo putem naših lokalnih partnera.
Kao Grupa EIB-a također nastojimo udružiti snage EIB-a i EIF-a, što bi moglo pružiti naprednije financijske instrumente za financiranje inovativnijih projekata s većom izloženošću riziku. Otvoreni smo za poslovanje i želim ohrabriti sve investitore koji imaju investicijske planove da nas kontaktiraju.
EIB je ujedno pokrovitelj konferencije ‘CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku’ koju drugu godinu za redom organiziraju Motus media grupa i ZGRADOnačelnik.hr uz programsko partnerstvo s Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS). Zemlja partner ovogodišnje konferencije je Kraljevina Belgija.
Pridružite nam se na konferenciji koju zajednički organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
u četvrtak, 21. ožujka 2024. (od 10:00 sati) u hotelu Westin u Zagrebu
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu!
