Uspon umjetne inteligencije prisiljava sve više novinara da se suoče s etičkim i uredničkim izazovima koje donosi ta tehnologija.
Uloga umjetne inteligencije u pomaganju novinskim redakcijama ili njihovoj potpunoj preobrazbi jedno je od pitanja o kojem je bila riječ na Međunarodnom festivalu novinarstva u Perugi koji završava u nedjelju.
Što će biti s radnim mjestima?
Alati AI-ja koji imitiraju ljudsku inteligenciju često se koriste u novinskim redakcijama širom svijeta za transkripciju audio zapisa, izradu sažetaka tekstova i prevođenje.
Njemačka grupa Axel Springer objavila je početkom prošle godine da smanjuje broj radnih mjesta u Bildu i Die Weltu uz objašnjenje da će AI sada „zamijeniti” neke novinare.
Generativna umjetna inteligencija, koja može proizvesti tekst i fotografije već na običan zahtjev izrečen svakodnevnim jezikom, postavlja već godinu i pol nove granice, ali i izaziva zabrinutost.
Jedan od problema je taj što glasovi i lica sada mogu biti klonirani kako bi se kreirao podcast ili vijesti na televiziji. Prošle godine filipinski portal Rapller kreirao je brend namijenjen mladoj publici pretvorivši svoje duge članke u stripove, grafiku i video snimke.
Medijski profesionalci tvrde da se njihova branša sada mora usredotočiti na stvaranje „dodane vrijednosti”.
„Vi ste oni koji rade prave stvari, a alati koje mi proizvodimo bit će vam od pomoći”, rekao je direktor Google Newsa Shailesh Prakash na festivalu u Perugi.
Sve se vrti oko novca
Troškovi generativne umjetne inteligencije strmoglavili su se otkako se potkraj 2022. na sceni pojavio ChatGPT. Taj alat koji je dizajnirao američki start-up OpenAI dostupan je sada manjim novinskim redakcijama.
Kolumbijski istraživački portal Cuestion Publica angažirao je inženjere da razviju alat koji može u njihovim arhivima pronaći relevantne background informacije u slučaju prijelomnih vijesti.
Ali mnoge medijske organizacije ne stvaraju vlastite jezične modele, koji su u srcu AI sučelja, rekla je profesorica sa Sveučilišta u Amsterdamu Natali Helberger.
Oni su potrebni za „sigurnu i pouzdanu tehnologiju”, naglasila je.
Foto: Pixabay
Prijetnja dezinformacija
Po prošlogodišnjoj procjeni Everypixel Journala, AI je kreirao toliko fotografija u jednoj godini kao cijela fotografska struka u 150 godina.
To postavlja ozbiljna pitanja o tome kako izdvojiti vijesti iz plimnog vala sadržaja, uključujući deepfake krivotvorine.
Medijske i tehnološke organizacije udružile su se kako bi suzbile tu prijetnju, konkretno putem Koalicije za podrijetlo i autentičnost, koja ima za cilj postavljanje zajedničkih standarda.
„Glavni dio našeg posla je prikupljanje vijesti, izvješćivanje s terena”, rekla je Sophie Huet, koja je nedavno imenovana za globalnu direktoricu za uredničke inovacije i umjetnu inteligenciju pri AFP-u.
„Oslanjat ćemo se još neko vrijeme na ljude izvjestitelje”, dodala je, premda bi to moglo biti uz pomoć umjetne inteligencije.
Od Divljeg zapada do regulacije
Nevladina organizacija za slobodu tiska i medija Reporteri bez granica proširila je svoje područje rada na zaštitu pouzdanih vijesti i potkraj prošle godine predstavila je Parišku povelju za umjetnu inteligenciju i novinarstvo.
„Jedna od stvari koja mi se zaista svidjela kod Pariške povelje je naglasak na transparentnosti”, rekla je Anya Schiffrin, koja predaje globalne medije, inovacije i ljudska prava na Sveučilištu Columbiji.
„U kojoj će mjeri izdavači morati objaviti da koriste generativnu umjetnu inteligenciju?”
Olle Zachrison, direktor za umjetnu inteligenciju i strategiju na Švedskom radiju, rekao je: „Vodi se ozbiljna rasprava: biste li trebali označiti AI sadržaj ili bi ljudi trebali vjerovati vašem brendu?”
Regulacija je u začetku, a tehnologija konstantno evoluira.
Europski parlament u ožujku je usvojio okvirni zakon koji ima za cilj regulaciju AI modela, a da se pritom ne koče inovacije, dok su smjernice i povelje sve češće u novinskim redakcijama.
Uredničke smjernice za AI u indijskoj medijskoj tvrtki Quintillion Media ažuriraju se svaka tri mjeseca, rekla je direktorica Ritu Kapur.
Nijedan njihov članak ne smije napisati umjetna inteligencija i fotografije koje generira ne smiju predstavljati stvaran život.
Otpor ili suradnja?
Modeli umjetne inteligencije hrane se podacima, ali njihova glad za tim vitalnim resursom zabrinjava neke pružatelje tih usluga.
New York Times je u prosincu tužio OpenAI i njegova glavnog investitora Microfost zbog povrede autorskih prava.
Druge medijske organizacije su, pak, sklopile sporazume s OpenAI-om, poput Axela Springera, američke novinske agencije AP, francuskog dnevnika Le Mondea i španjolske grupe Prisa Media koja izdaje novine El Pais i AS.
S obzirom na to da su resursi u medijskoj industriji oskudni, suradnja s novom tehnologijom je primamljiva, rekla je profesorica novinarstva na Sveučilištu Columbiji Emily Bell, koja osjeća da jača vanjski pritisak da se „uskoči i ne propusti vlak”.
Rastući utjecaj umjetne inteligencije u suvremenom svijetu: Prednosti i nedostatci
