Namjera Hrvatske narodne banke (HNB) je da prešutni minusi ostanu još u manjem obimu te da se postojeći takvi minusi zapravo pretvore u dopuštene minuse, rekao je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) za N1.
“Intencija je da oni postaju istovrsni. To je želja regulatora. Dosad smo imali dva proizvoda, gdje su oba instituta bila jednakopravno tretirana. Suština je da je kod dopuštenog prekoračenja bila obveza ispitivanja kreditne sposobnosti građana, a kod prešutnog prekoračenja ne mora biti ispitivanja kreditne sposobnosti. Ako svedemo sve ipak na kreditnu sposobnost, bit će restrikcija u svemu tome i više neće biti tako liberalno”, rekao je Adrović.
Osvrnuo se i na sastanak s premijerom u srijedu na kojem su predsjednici uprava banaka prenijeli svoja iskustva Plenkoviću i njegovom timu.
“Zasad nije bilo nekih većih problema povezano s tim. HNB je skupio otprilike 1000 raznoraznih žalbi građana, međutim samo sedam se odnosilo na prešutna prekoračenja”, istaknuo je Adrović.
Na upit jesu li banke bile zatečene odlukom HNB-a da se jače reguliraju prešutna prekoračenja, Adrović je odgovorio kako su “banke bile iznenađene jer nisu znale da se radi analiza i istraživanje”.
Napravljena simulacija prešutnih i dopuštenih prekoračenja
Predsjednik HUB-a je rekao i kako je na sastanku premijera s predstavnicima banaka napravljena i jedna simulacija.
“Imali smo plaću od 7 tisuća kuna s mogućnošću za dvostruko prešutno prekoračenje – dakle 14 tisuća kuna, to smo stavili u usporedbu s istom situacijom u dopuštenom prekoračenju, dakle 7 tisuća kuna i mogućnost dvostrukog prekoračenja i ispalo je da je ukupan trošak koji je netko platio na prešutno prekoračenje za godinu dana veći za 66 kuna. Ne bih rekao da je to nešto puno”, naglasio je.
Na upit o tome zašto su se banke odlučivale za prešutne minuse, ako su to rizičniji proizvodi, Adrović je odgovorio kako je to “dobro pitanje”.
“Postoji čitav niz faktora koji su pridonijeli tome. Hrvatska ima regulaciju koja je malo strana i čudna. U Europskoj uniji nitko osim nas i Rumunja nema limitiranu efektivnu kamatnu stopu (EKS). Imamo puno faktora koji označavaju da je taj proizvod rizičan i zato on mora biti skuplji”, rekao je.
Adrović je spomenuo i da se udio loših kredite u kreditima stanovništva smanjio na 7,1 posto te da je situacija više manje pod kontrolom.
Istaknuo je da ako se uklope u limitirani EKS, da su poprilično iscrpili sve moguće varijacije za neke slične proizvode.
“Kod EKS koja je limitirana, onda se računa u skladu s odlukom HNB-a. Sad razgovaramo s HNB-om možemo li obračun EKS-a napraviti drugačije da bismo mogli ostaviti ove male minuse”, istaknuo je predsjednik HUB-a.
Banke rade na tehnologiji kako da se prešutni minusi transformiraju, a da ljudi ne moraju dolaziti u banke.
“Jedno od mogućih rješenja je da se izmijeni Zakon o potrošačkom kreditiranju. Jedna od drugih varijanti, ako se bude moglo izvesti je da se u obračunu kamatne stope naprave izmjene”, zaključio je Adrović za N1.
