Cijene nekretnina u Hrvatskoj nikad nisu bile više, ali sudeći po analizama nekih analitičara to bi moglo potrajati još neko vrijeme.
Dok je u zapadnoj Europi trend već započeo pad cijena nekretnina, specifične okolnosti u Hrvatskoj znače da kod nas neće tako brzo doći do dramatične korekcije, a ako dođe do pada cijena, bit će sporiji nego u Europskoj uniji, piše Poslovni.hr.
Europska središnja banka (ECB) u svom Izvješću o stabilnosti upozorava da bi cijene stambenih nekretnina u eurozoni mogle dramatično pasti zbog visokih kamatnih stopa koje otežavaju pristup stanovima građanima i čine ih manje atraktivnim za ulagače, prenosi Dnevno.hr.
Interes stranih kupaca raste
To je jedan od rizika koje ističe ECB, zajedno s većim troškovima zaduživanja i sporijim gospodarskim rastom koji šteti tvrtkama i kućanstvima. ECB je podigao kamatne stope od prošlog srpnja u pokušaju suzbijanja inflacije, a ta oštra monetarna politika već utječe na tržište nekretnina koje je cvjetalo tijekom godina jeftinih kredita.
ECB upozorava da bi pad cijena nekretnina mogao postati kaotičan jer visoke kamatne stope sve više ugrožavaju dostupnost novih hipotekarnih zajmova i povećavaju troškove postojećih zajmova. To je posebno relevantno za zemlje s promjenjivim kamatnim stopama poput Portugala, Španjolske i baltičkih zemalja.
Banka također upozorava da bi regije u kojima su institucionalni ulagači značajno prisutni na tržištu nekretnina mogle pretrpjeti veće posljedice ako se povuče kapital. To uključuje gradove poput Berlina, dijelove zapadne Njemačke te glavne gradove poput Pariza, Madrida, Lisabona i Dublina.
Međutim, zbog jakog potraživanja i nedovoljne ponude te najava dobre turističke sezone, analitičari smatraju da pad cijena nekretnina u Hrvatskoj neće biti izražen kao u drugim dijelovima Europe. Interes stranih kupaca već duže vrijeme raste, a ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatno je potaknuo tu zainteresiranost, s obzirom na relativno pristupačne cijene nekretnina u zemlji.
Dozvole na razini prije 2008.
Statistika Eurostata pokazuje da Hrvatska još uvijek zaostaje u broju novogradnji, iako se broj izdanih građevinskih dozvola u 2022. povećao. U usporedbi s europskim prosjekom, Hrvatska je zabilježila rast u tom području, dok je aktivnost na razini EU opala u prosjeku za pet posto.
Unatoč tome, volumeni i broj dozvola u graditeljstvu u Hrvatskoj još uvijek nisu dostigli razinu prije velike financijske krize 2008. Također, ukupni investicijski volumeni na tržištu nekretnina u 2022. bili su 40 posto manji nego u prethodnoj godini, uglavnom zbog nedostatka investicijskih proizvoda u nekretninskom sektoru.
Turistička aktivnost, posebno u privatnom smještaju, također ima utjecaj na cijene nekretnina u Hrvatskoj, kako su pokazala istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu. Veći udio stambenih jedinica koje su u turističkom najmu rezultira većim cijenama stambenog prostora. Osim toga, povećanje broja nekretnina u turističkom najmu ne utječe samo na cijene u lokalnoj samoupravi koja se bavi turizmom, već se taj utjecaj prelijeva na susjedne jedinice i na cijelu zemlju, bez obzira na to jesu li priobalne ili kontinentalne.
Iako analitičari predviđaju da se tržište nekretnina u Hrvatskoj nalazi na kraju ciklusa ekspanzije i da će postupno preći u fazu hlađenja, ne može se sve staviti pod isti nazivnik.
