Hrvatska je uspjela iskoristiti sva kohezijska sredstva iz prvog višegodišnjeg proračuna EU-a, učinci se vidi na terenu, ali glavni izazov je smanjiti goleme razlike u razvijenosti među županijama, rečeno je u utorak u Europskom parlamentu.
Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta u utorak u Bruxellesu raspravljalo se o korištenju kohezijskoj sredstava u prvih deset godina članstva Hrvatske u EU-u. U raspravi je sudjelovalo izaslanstvo saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a.
Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a ta se sredstva, zbog pravila N+3 mogu iskoristiti još tri godine nakon isteka toga razdoblja, dakle do kraja 2023.
U raspravi je putem videoveze sudjelovao i ministar regionalnog razvoja i findova EU-a Šime Erlić.
On je istaknuo da je u proteklih 10 godina Hrvatska uspjela izgraditi sustav za povlačenje europskih sredstava i podignuti institucionalne kapacitete.
– Razvoj Hrvatske bez europskih fondova sigurno bi bio sporiji. Doslovno svugdje diljem Hrvatske mogu se vidjeti projekti financirani europskim sredstvima, rekao je Erlić.
– Nema sumnje da je Hrvatska danas mnogo bolje mjesto za život nego prije deset godina, rekao je ministar.
Zelena i digitalna tranzicija
Istaknuo je da će sljedećih deset godina dominirati investicije u zelenu i digitalnu tranziciju, u manje razvijene regije, u željezničku infrastrukturu.
– Hrvatska je iskoristila prvu omotnicu i bili smo vrlo uspješni. Nije propao nijedan cent, rekao je predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić.
Pavić je kazao da je u proteklih 10 godina u Hrvatskoj stvoreno 215 tisuća radnih mjesta, da danas ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna. Nezaposlenih je 2013. bilo više od 350.000, a danas ih je manje od 100.000. Danas na jednog nezaposlenog dolazi šest osoba koje rade, a prije deset godina taj je omjer bio četiri zaposlena na jednog nezaposlenog.
Hrvatski BDP po stanovniku 2013. bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, odnosno 73 posto europskog prosjeka. Pavić kaže da su kohezijska sredstva pridonijela rastu BDP-a u Hrvatskoj za šest postotnih bodova.
U raspravi je istaknuto da je jedan od najvećih izazova za Hrvatsku rješavanje velikih razlika u razvijenosti njezinih regija. Tako je u Zagrebu BDP per capita na 118 posto europskog prosjeka, a u Slavoniji samo 36 posto ili u Dalmatinskoj zagori oko 40 posto.
Povećanje učinkovitosti
Hrvatski zastupnik Valter Flego (IDS) rekao je u raspravi da je u proteklih deset godina mnogo napravljeno zahvaljujući europskim sredstvima, ali da treba voditi računa koliki je multiplikativni učinak povučenih sredstava.
Naveo da je u Češkoj i Slovačkoj na jedan milijun povučenih eura tri puta više novozaposlenih nego u Hrvatskoj.
Na primjedbu da se kasni s projektima za povlačenje sredstava iz aktualnog višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. Pavić kaže da je razlog tomu što je sada prioritet na povlačenju sredstava namijenjenih za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije, u čemu je Hrvatska među najboljima članicama.
– S projektima za novu omotnicu kasni se zbog korištenja sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost, koji je već dobro iskorišten, isplaćeno je 40 posto sredstava, a s ovim zadnjim zahtjevom za plaćanje imat ćemo više od 50 isplaćenih sredstava i po tome ćemo biti prvi u EU-u, rekao je Pavić.
Hrvatska do 2030. ima ukupno na raspolaganju 25 milijardi eura i cilj je iskoristiti ta sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. U infrastrukturi naglasak će biti na željeznici.
Pelješki most “uspješna priča” za Hrvatsku
U raspravi je sudjelovala i rumunjska zastupnica u Europskom parlamentu Corina Cretu, koja je prije bila povjerenica Komisije za regionalni razvoj i koja je imala važnu ulogu u odobravanju projekta za izgradnju Pelješkog mosta, najvidljivijeg simbola, izgrađenog najvećim dijelom europskim sredstvima.
– To je jedan od najopipljivijih uspjeha u vrijeme moga mandata. Drago mi je što sam bila dio te uspješne priče za Hrvatsku, rekla je Cretu.
– Pelješki most, financiran s 375 milijuna eura iz europskih fondova, bit će trajni spomenik kohezijske politike u Hrvatskoj. Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje. Osigurali su nam i bolju infrastrukturu, ceste, škole, bolnice, vrtiće, domove za starije, ali isto tako i nova radna mjesta, rekao je Pavić.
Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes rekla je da je njezin grad teško stradao u Domovinskom ratu, a onda i u potresu potkraj 2020., ali da su u posljednje vrijeme uspješno iskorištena sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.
Manjak ljudskih resursa
Najveći problem za Sisačko-moslavačku županiju bio je manjak ljudskih resursa, nedostatak znanja i institucionalnih kapaciteta zbog čega je bilo pogrešaka u svim fazama povlačenja kohezijskih sredstava, a najviše u postupcima javne nabave te su stoga morali angažirati kadrove izvan te regije, kazala je.
– Uspjeli smo povući sva sredstva iz Fonda solidarnosti i to se vidi na terenu. Cilj lokalnih vlasti bio je zadržati stanovništvo na potresom pogođenom području i smatram da smo u tome uspjeli, rekla je Komes.
Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) rekla je da se u proteklih 10 godina mnogo ulagalo, ali da su to uglavnom bile investicije u komunalnu infrastrukturu, što kratkoročno zapošljava građevinsku operativu, ali dugoročno zahtijeva troškove za održavanje.
– Dosta se ulagalo u dvorce, našu baštinu, parkove prirode. Ono što sada očekujem da u idućem financijskom razdoblju kohezijska politika donese Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu nova radna mjesta, gdje će se proizvoditi proizvodi veće dodane vrijednosti i podignuti produktivnost naše poljoprivrede, rekla je Vučemilović.
Rekla je da će afrička svinjska kuga ostaviti teške posljedice za svinjogojce i da će im trebati pomoći iz europskih fondova. Zauzela se i za izgradnju željezničke infrastrukture od Osijeka prema Koprivnici, a ne samo ono što se radi od Novske i Okučana prema Vinkovcima.
U raspravi su sudjelovali i europski zastupnici Karlo Ressler i Tomislav Sokol.
