Europski novac za domaće pojekte

Tomislav Kristo / CROPIX

Sljedećih godina velik utjecaj na rast BDP imat će provedba plana oporavka i otpornosti. Stoga se s nestrpljenjem očekuju prvi natječaji kojima će se usmjeravati europski novac koji je u Hrvatsku stigao pokraj rujna. Istaknuto je to na 5. konferenciji Jutarnjeg lista “Podvucimo crtu – okrenimo se budućnosti”.

Prije dva mjeseca Europska komisija Hrvatskoj je uplatila gotovo 819 milijuna eura. Dio pristiglog novca usmjeren je na projekte vodno-komunalne infrastrukture na razini općina i gradova.

– Od smanjenja gubitaka preko izgradnje dijela sustava sekundarne mreže, a govorimo o vodoopskrbi, odnosno isto tako odvodnji u tim jedinicama lokalne samouprave koji nisu obuhvaćeni velikim aglomeracijama. Morali smo ih financirati iz nacionalnih sredstava, a sad ćemo ih s obzirom na to da je riječ o tzv. “zelenim projektima” financirati iz NPOO-a, kazao je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

U prosincu se otvaraju natječaj za jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava.



– Ministarstvo regionalnog raspisat će poziv za jačanje kapaciteta općina i gradova, za pomoć u pripremi projektne dokumentacije koju trebaju izraditi kako bi bili spremni za neke nove projekte, za dva do tri tjedna, najavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

Neki gradonačelnici nestrpljivo čekaju natječaje.

Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, kaže da Bjelovar ima projekata u vrijednosti od 600 milijuna kuna koji su spremni za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Kako bi se ubrzale procedure, planira se izmjena Zakona o javnoj nabavi.

– Više ćemo slijediti direktive Europske unije o javnoj nabavi, značajnije ćemo uskladiti pragove i olakšati pravila i procedure javnim tijelima i javnim korisnicima općinama i gradovima, kako bi mogli biti brži u ugovaranju, kaže Tramišak.

U 2022. trebali bi početi i natječaji za privatni sektor.

– Početkom iduće godine, u prvom, drugom kvartalu, očekujemo i konkretno finaliziranje modela koji su vezani za privatni sektor – financijski instrumenti, jamstveni fondovi, subvencije kamatnih stopa, rekao je Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade.

Istovremeno sva ministarstva moraju provoditi zacrtane reforme. Bez toga sljedeća uplata, koja je planirana za četiri mjeseca, bit će znatno manja.

Komentari