HNB je u utorak ocijenio da su usporavanju inflacije u travnju u Hrvatskoj najviše pridonijele cijene energije, te očekuje njeno daljnje usporavanje, između ostalog uz pretpostavku zadržavanja cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih.
DZS je u utorak objavio prvu procjenu inflacije za travanj ove godine, po kojoj je godišnja stopa inflacije nastavila usporavati peti mjesec zaredom te je iznosila 8,8 posto, nakon 10,7 posto u ožujku.
Kako su u utorak istaknuli iz Hrvatske narodne banke (HNB), usporavanju ukupne inflacije pridonijele su sve glavne podkomponente, a ponajviše cijene energije, zahvaljujući iščezavanju učinka poskupljenja plina i električne energije u travnju 2022. godine.
U nešto manjoj mjeri, usporavanju su pridonijele i cijene hrane, uključujući alkohol i duhan, čije je poskupljenje u travnju bilo znatno manje izraženo u odnosu na isti mjesec prošle godine. No, unatoč tome, godišnji rast cijena hrane i dalje je visok te je doprinos cijena hrane ukupnoj inflaciji najveći među glavnim komponentama, napomenuli su.
Naime, kako je objavio DZS, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 14 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 8,6 posto, za usluge 7,8 posto, a za energiju 1,1 posto.
Smanjila se i temeljna inflacija
Iz HNB-a su istaknuli da se smanjila i temeljna inflacija, s deset posto u ožujku na 9,3 posto u travnju, zbog usporavanja godišnjeg rasta cijena usluga i industrijskih proizvoda, što je također rezultat pozitivnog učinka baznog razdoblja.
Pokazatelji kratkoročne dinamike ukupne inflacije, koji mogu biti osobito korisni u uvjetima izraženih promjena trenda kretanja inflacije, i dalje upućuju na nastavak ublažavanja inflacijskih pritisaka, naveli su iz središnje banke, dodajući da je to uvelike rezultat smanjenja uvoznih pritisaka zbog pada cijena energije i ostalih sirovina na svjetskom tržištu.
Cijene prirodnog plina i električne energije su tako 50 posto niže u odnosu na mjesec prije izbijanja rata u Ukrajini, dok su cijene industrijskih sirovina na najnižoj razini u protekle dvije godine.
Uz niže cijene sirovina, naveli su iz HNB-a, nastavljeno je i smanjenje pritisaka u globalnim lancima dobave. No pritom se niži ulazni troškovi u proizvodnom procesu za sada relativno blago odražavaju na proizvođačke cijene proizvoda za široku potrošnju.
S druge strane, “zategnuto” tržište rada koje se očituje u snažnom rastu nominalnih plaća početkom godine, što je povezano s nedostatkom radne snage i niskom stopom nezaposlenosti, pridonosi zadržavanju tekuće temeljne inflacije na povišenim razinama, iako i dalje znatno nižima u odnosu na sredinu prošle godine.
Nakon blagog porasta u ožujku, inflacijska očekivanja potrošača u travnju su smanjena te se nalaze na najnižoj razini od kraja 2021. godine. Istovremeno, u travnju se smanjio udio poduzeća u industriji i uslužnom sektoru koji očekuju rast cijena u sljedeća tri mjeseca, naveli su iz HNB-a.
Inflacija na razini cijele 2023. godine oko sedam posto
U nastavku godine očekuje se daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. godine u prosjeku iznositi oko sedam posto.
“Očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju te povoljnom učinku baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju protekle godine. Osim toga, iako su rizici za ostvarenje projekcije sve ujednačeniji, oni su i dalje naglašeni, a odnose se i na još uvijek povišene pritiske na temeljnu inflaciju”, istaknuli su iz HNB-a.
