Počela je isplata nove jednokratne pomoći umirovljenicima. Oni s najnižom mirovinom, do 300 eura – dobit će 160 eura. Oni s mirovinama do 435 eura primit će 120, a 80 eura pomoći dobit će umirovljenici s mirovinom između 435 i 570 eura. U idućoj su kategoriji oni s mirovinom do 700 eura, a pomoć će iznositi 60 eura. Prvi put isplatit će se naknada i onima koji imaju mirovinu do 840 eura. Dobit će 50 eura pomoći.
Povećanje mirovina, ali i pregovore oko novog modela izračuna mirovina u Studiu 4 je komentirao nezavisni saborski zastupnik Silvano Hrelja.
– Radi se o najavama. To još treba ispregovarati. Postoji obećanje resornog ministra da bi to moglo biti umjesto sadašnje formule 70-30 u korist povoljnijeg parametra. Ako raste više prosječna plaća, onda se uzima 70% od plaće, 30% od inflacije kao što je bio slučaj u prvom polugodištu 2023. Ja sam uvijek tvrdio da je ovo najpovoljnija formula usklađivanja u cijeloj Europskoj uniji, međutim 85-15 bi bila još i povoljnija formula u korist višeg parametra, rekao je Hrelja.
Otkrio je kada bi se mogla očekivati isplate, odnosno obračuni po novom modelu, ako pregovori prođu dobro.
– Najranije u rujnu 2024. godine, jer sada će usklađivanje koje će biti u četvrtom mjesecu, ono se odnosi na prošlu godinu. Dakle, to je ono kad se može očekivati. Ima tu još jedan mali problem da se ne bi ljudi zbunili. 70-30 ili 85-15. To je značajno kada jedan parametar značajno raste u odnosu na drugi. Tada to igra. Kada su oni približno, inflacija i rast plaća, kako je to približno jednako, onda nema neke veće koristi od formule. Formula je ta koja održava realnu vrijednost mirovine, ali problem je nešto drugo. Problem su niske osnovice, male uplate doprinosa i male plaće. To je problem hrvatskog mirovinskog sustava, ustvrdio je Hrelja.
Kako to riješiti?
– To je teško riješiti jer to dolazi na kraju priče. Na kraju svi saznamo koliko smo uplaćivali i koliko nam je vrijednost mirovine u odnosu na plaće koje smo primali. Prema tome tu je onda pozvana država da kao socijalna država uskače kroz jednokratne pomoći, stalne mjesečne pomoći, kroz socijalni sustav i tako dalje, objašnjava.
Uz ovaj prijedlog, koji su još prijedlozi, odnosno novine koje bi mogli dočekati u Mirovinskom sustavu 2024.
– U 2024. najava je premijera Plenkovića da bi se trebalo promijeniti i pitanje staža po djetetu kao jedan demografski element ili doprinos demografskoj obnovi zemlje. To se odnosi na žene. Ne bi bilo šest mjeseci po djetetu, nego bi bilo godinu dana po djetetu. To je isto tako stvar izrade, savjetovanja s zainteresiranom javnošću, izrade zakona i promjene zakona, rekao je Hrelja.
Kaže kako ove godine neće biti tzv. 13. mirovine.
Da pređemo na ovaj treći element, to je ono što je u javnosti se zove 13. mirovina, kao Božićnica, kao stalni novčani dodatak, kao jednokratni novčani dodatak. Tu pregovarači ili članovi nacionalnog vijeća nisu uspjeli ove godine ništa dogovoriti. Obećanje je da bi se to moglo kroz promjene zakona u sljedećoj godini napraviti. Međutim, tu postoji i jedan prijepor. Nije ništa planirano u proračunu za sljedeću godinu, što znači da bi to trebalo obuhvatiti rebalansom i da bi to moglo stupiti na snagu u sljedećoj godini. Zasigurno neće biti 13. mirovina u punom iznosu, jer to će iznositi sljedeće godine preko 730 miliona eura. To će biti vrlo teško napraviti, ali što god se dogovori, bit će za umirovljenike dobro kao što je dobra i ova Božićnica po socijalnim kriterijima, poručio je.
Najavio je i povećanje nacionalne naknade za starije osobe te dizanje dohodovnog cenzusa.
– Mi imamo puno toga što će stupiti na snagu s 1. siječnja, odnosno primjenjivati se od 1. veljače, što je rezultat rada ove godine. Na primjer, od prvog veljače nacionalna naknada za starije osobe se povećava na 150 eura sa 120, ali što je još značajnije, dohodovni cenzus se diže na 300 eura, pa će jedna umirovljenička obitelj gdje muž ima 590 eura, a žena nije radila, moći će dobiti mjesečno tih 150 eura jer je njihov prosjek, dohodovni cenzus po članu domaćinstva je ispod 300 eura i lakše su uvjeti za ostvarivanje te nacionalne naknade, pa je pretpostavka da bi mogli imati u sljedećoj godini da bi broj korisnika s nekih 7.500 mogao narasti na gotovo 20.000 korisnika nacionalne naknade za starije osobe, rekao je Hrelja.
Jesu li se mijenjali uvjeti?
– Mijenjali su se uvjeti, više nije potrebno 20 godina državljanstva u Hrvatskoj, a obuhvaćen je jedan dio, recimo oni koji pokrenu raskid ugovora o dosmrtnom uzdržavanju neće biti nezbrinuti, oni će u slučaju da pokrenu takav raskid ugovora ili o doživotnom uzdržavanju ostvarivati pravo na ovaj dodatak, odnosno nacionalnu naknadu za starije osobe, objasnio je Silvano Hrelja u razgovoru za HRT.
