Hrvatski strukovni sindikat kontrolora letenja otkrio kako zbog preopterećenosti i manjka radne snage njihovi članovi kreću u štrajk

Pixabay

Hrvatski strukovni sindikat kontrolora letenja (HSSKL) danas je priopćio kako njihovi članovi u četvrtak kreću u štrajk, i to zbog preopterećenosti i manjka radne snage.

– Smanjenje učinkovitosti i potencijalno ugrožavanje sigurnosti zračnog prometa neizbježna je posljedica preopterećenosti kontrolora letenja i manjka stručnog kadra, što je ključni razlog štrajka članova Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja koji će započeti u četvrtak 21. srpnja 2022. godine u 7 sati. Rezultat je to višemjesečnih pregovora koji su započeli još 24. ožujka 2022. godine i niza neuspješnih pokušaja postizanja dogovora s Upravom Hrvatske kontrole zračne plovidbe, koja nije pokazala razumijevanje za zahtjeve kontrolora letenja u čijim smjenama se već sada bilježe rekordni brojevi praćenja zrakoplovnih operacija na našem nebu, čak i u odnosu na pretpandemijske godine, priopćio je HSSKL, koji okuplja 365 članova.

 

Navode da će od prvog dana štrajka kapacitet, odnosno broj zrakoplova koji prelijeću Hrvatsku, biti smanjen na 40 posto ukupnog propisanog. Što se tiče prometa na zračnim lukama, on će ostati nepromijenjen do subote 23. srpnja, od kada će kapaciteti svih zračnih luka u Hrvatskoj, osim Zračne luke Osijek, biti smanjeni na 50 posto ukupno planiranih zrakoplova.



 

Članovi Sindikata predlažu korigiranje općeg dijela kolektivnog ugovora, što po njima podrazumijeva optimalnu raspodjelu dnevnog i tjednog odmora. To bi, kažu, bilo omogućeno uz ukidanje prekovremenih smjena te ukidanje pripravnosti na poziv, a sve u svrhu smanjenja rizika od povećanog stresa (tzv. burn out).

Također ističu da nakon noćne smjene kontrolorima mora biti omogućen odmor od minimalno 48 sati te da za odmor kraći od 48 sati poslodavac mora dobiti pisani pristanak radnika, u što bi trebali biti uključeni svi zaposlenici koji rade operativno i u smjenama, a ne samo kontrolori.

Apel HSSKL-a usmjeren je i na usklađivanje koeficijenata s razinom inflacije, s obzirom na, kako kažu, negativne gospodarske trendove uzrokovane pandemijom i nestabilnom situacijom na istoku Europe, a što je omogućeno i regulativom EU-a koju već provodi većina zemalja Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe (FAB CE) u okruženju, poput Austrije, Mađarske, Slovenije i Češke.

– Poznato je da je naš posao jedan od najstresnijih na svijetu i da kontinuirano upozoravamo na preopterećenost i rizik od povećanog stresa. Zbog toga je potrebno što prije prilagoditi uvjete rada kako bi se spriječilo ugrožavanje sigurnosti zrakoplovnog prometa. Smatramo da bi ispunjavanje naših zahtjeva trebalo biti na vrhu ljestvice prioriteta, zbog čega se ipak nadamo razumijevanju i dogovoru s Upravom Hrvatske kontrole zračne plovidbe, a sve kako bi, što je moguće prije, bio osiguran nesmetani rad svih zračnih luka, naveo je u priopćenju Krešimir Rakoci, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja.

Hrvatska kontrola zračne plovidbe: Uprava prihvatila 33 zahtjeva sindikata

Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. izvijestila je u utorak, povodom najavljenog štrajka Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja, da je Uprava dosad prihvatila 33 zahtjeva HSSKL-a kojima su značajno unaprijeđena prava radnika, a posebno kontrolora zračnog prometa.

– Svo vrijeme kolektivnih pregovora Uprava je bila maksimalno konstruktivna …te je prihvatila sve zahtjeve koje je bilo moguće prihvatiti bez ugrožavanja normalnog odvijanja svih operativnih procesa u HKZP-u, izvijestili su iz HKZP-a.

Kao primjer naveli su povećan broj dana godišnjeg odmora koji može iznositi i preko 35 radnih dana godišnje te dodatno povećanje broja dana rekreacijskog odmora kontrolora zračnog prometa na 15 kalendarskih dana, od kojih se 7 dana odnosi na program zbrinjavanja stresa koje financira poslodavac u hotelima i brojnim popratnim uslugama (npr. sistematski pregled i dr.), uvođenje dodatnih dana plaćenog dopusta, ukidanje smanjenja plaće za vrijeme privremenog prestanka valjanosti ovlaštenja i posebnih ovlasti itd.

Dodatno, Uprava je ponudila sindikatima i vrlo mjerljiva povećanje materijalnih prava svih radnika HKZP-a, točnije: povećanje plaće svim radnicima u visini od 5 posto, dodatno povećanje plaće svim kontrolorima zračnog prometa od 2 posto (dakle ukupno 7 posto), povećanje iznosa regresa na iznos od 7.000 kuna neto, povećanje iznosa naknade za trošak prijevoza do 1.500 kuna neto, povećanje iznosa jubilarnih nagrada za 50 posto – u rasponu od 6.000 do 33.000 kuna neto.

Sindikat djelatnika HKZP-a je, kao drugi reprezentativni sindikat koji je sudjelovao u pregovorima, prihvatio tu ponudu Uprave i potpisao Kolektivni ugovor. Nažalost, HSSKL je odbio ponudu Uprave i prvo prekinuo postupak kolektivnih pregovora i najavio štrajk, a potom prekinuo i postupak mirenja koji se provodio sukladno zakonskoj obvezi prije provedbe štrajka, izvijestili su iz HKZP-a.

Ustvrdili su i da su povećanja materijalnih prava radnika koja je ponudila Uprava rezultat su stvarnih financijskih mogućnosti HKZP-a te su izrazili žaljenje zbog najave štrajka.

Iz HKZP-a su također naveli kako se okvirno se procjenjuje da će najavljenim štrajkom kontrolora zračnog prometa biti izravno pogođeno oko 400.000 putnika dnevno, dijelom kroz nerealizirane prelete kroz zračni prostor Republike Hrvatske, dijelom kroz otkazana slijetanja i polijetanja na hrvatske zračne luke.

Financijski učinak je također značajan u kontekstu pružanja usluga manjem broju letova u zračnom prostoru Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir gore navedeno, ukupni potencijalni gubitak prihoda po danu štrajka iznosi oko 2,3 milijuna kuna, stoji, uz ostalo, u priopćenju.

Komentari