Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je rast BDP-a, što to znači za rast ili pad cijena, inflaciju i za društvo u cijelosti.
Koliko građani zaista osjećaju taj rast BDP-a, kojim se hvale premijer i ministar financija? Novotny smatra da osjećaju, ali neravnomjerno.
“Nije to horizontalno nego vertikalno. Osjeća se po silosima pojedinih sektora. Naravno, vlada to pripisuje sebi, što bih napravio ja da sam predsjednik Vlade, svi bi u smislu političkog marketinga. Korištenje europskih fondova potaknulo je brojne profesije, a tu je i ogroman novac za obnovu nakon potresa”, rekao je Novotny.
Dodaje, rast koji ima Hrvatska povećava potražnju za nižim radnim mjestima, koja su bolje plaćena nego prije. Majstori, kojih nedostaje, zarađuju kao u Njemačkoj, jer je potražnja velika. “Hrvatska ima oko 130.000 mikropoduzetnika i ostvarili su gubitak od sto milijuna eura u 2022., što znači da nisu mogli podizati plaće. Oni su u najlošijem položaju”, istaknuo je Novotny pa objasnio što je problem:
“Strukturni problemi ostaju iako imamo rast nacionalnih računa. Mikro i mali poduzetnici su ključ ekonomskog razvoja u svim zemljama. Nemaju dovoljno kapitala, nemaju pristup novcu, pod velikim su poreznim pritiskom, nemaju pomoć vlada… Siva zona je velika i ne vidim aktivnosti u njoj. Javni sektor pak profitira od segmenta potrošnje. Posebno je razlog tome turizam, kao i povećanje plaća u javnom sektoru, koji je izrazito neproduktivan u odnosu na to kakva su primanja.”
Novotny: Možemo očekivati porez na nekretnine
Za ovu godinu projiciran je rast BDP-a od 2,8 posto, što bi trebalo utjecati na sve ekonomske aktivnosti. “Ne vjerujem prognozama, ali uvjeren sam da će se ova situacija nastaviti jer će projekti trajati narednih nekoliko godina, novac je osiguran. Također, neće biti problema u energetskom sektoru, kao što možemo očekivati i da će turistički sektor rasti. No, cijene neće padati. Iako najčešće gledamo cijene hrane, one se neće mijenjati. Kod nas je najveći problem inflacija cijena stanova. Oni su postali nepriuštivi mladima i onima koji su mislili ostati ovdje”, naglasio je Damir Novotny na N1 pa na kraju komentirao eventualna porezna rasterećenja:
“Nerealno ih je očekivati. Netko mora isfinancirati rast plaća u javnom sektoru, a to su porezni obveznici. Bilo kakva interevncija u porezni sustav je u ovoj situaciji nemoguća. Nikakvih velikih poreznih promjena nećemo vidjeti. Zato će siva ekonomija ostati na tridesetak posto BDP-a, kao i do sada. Ipak, možemo očekivati porez na nekretnine jer je stiglo vrijeme za to. Na taj način bi se pokušala stvoriti stabilna baza prihoda za lokalne samouprave, ali bi se i zaustavila hiperinflacija rasta cijena nekretnina”, zaključuje.
Postoji način na koji bi cijene nekretnina mogle pasti
Naveliko se priča o mogućnosti uvođenja poreza na nekretnine te da bi se mogao naći i kao tema predizborne kampanje jer su mnogi shvatili da u Hrvatskoj imamo previše turističkih apartmana, praznih stanova, ali i previše ljudi koji si ne mogu priuštiti vlastitu nekretninu zbog visokih cijena, piše Dnevno.hr.
Kakve bi učinke porez na nekretnine trebao polučiti na tržište? “Ima situacija da ljudi uzimaju kredite za stan djeci od 12 godina. Taj stan će stajati prazan dok dijete ne odraste. Za takve slučajeve je porez na nekretnine idealan. U redu je da nekretnina stoji prazna, ali u tom će slučaju vlasnici plaćati nekakav porez. Govorim o nerezidentima i ljudima koji imaju nekoliko stanova, njih ne treba štedjeti. Da ne bi plaćali porez, snaći će se s iznajmljivanjem. U tom bi slučaju taj kontingent od 50.000 praznih stanova, koliko se govori da ih ima u Zagrebu, ušao na tržište najma”, rekao je Filip Brkan, vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare.
Dodao je da, s druge strane, postoje ljudi koji ne mogu plaćati komunalnu naknadu za vlastite nekretnine, poput umirovljenika s niskim mirovinama ili onih kojima su troškovi praznih stanova preveliki. Povećanjem tih nameta bi se veći broj građana našao u takvoj situaciji, a uvođenjem poreza bi se aktivirale prazne nekretnine, što za najam, što za prodaju. Uz to, velik dio građana zbog visokih cijena najma ili prodaje nema gdje živjeti, a gradovi, općine i država moraju ulagati u izgradnju novih stanova, kako ljudi ne bi iseljavali u inozemstvo. Ovisno o modelu koji će se primjenjivati, a iskustva iz inozemstva su razna, moglo bi se dogoditi da novi porez ima značajan utjecaj na cijene nekretnina.
“Trenutno nema poticaja da bi ljudi iznajmili ili prodali nekretninu. S uvođenjem poreza definitivno bi se regulirale cijene. Nama je ponuda glavni problem i u prodaji i u najmu. To se može riješiti jedino povećanjem ponude. Kad bi se to dogodilo, normalno da bi se cijene korigirale na kompletnom tržištu. Nije poanta što ljudi vole kupovati, nego što im se najam ne isplati. Rješavanje pitanja cijena najma bi također utjecalo na cijene u prodaji, jer ljudi više ne bi toliko kupovali”, objasnio je Brkan.
Nezgodno političko pitanje
Među zagovornicima uvođenja poreza na nekretnine je ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. On je tu ideju izložio još 2006. godine, no tada je bio žestoko kritiziran. Istaknuo je kako je uvođenje novog poreza političko pitanje oko kojeg se uvijek lome koplja te da nijedna vlada dosad nije imala hrabrosti to uvesti. Napomenuo je kako uvođenje poreza ne znači samo potpisati dokument, već napraviti ozbiljne analize stanja i potencijalnih učinaka.
“Prvo, porez na nekretnine treba uvesti. Drugo, prije uvođenja poreza na nekretnine treba napraviti dobru i temeljitu pripremu. U prvom koraku treba komunalnu naknadu zamijeniti porezom na nekretnine. Treće, treba znati da se svi porezi plaćaju iz dohotka, bez obzira na veličinu imovine. Treba uzeti u obzir veličinu hrvatskog dohotka i prema tome procijeniti.
Četvrto, mora se vidjeti vrsta nekretnina tako da se vidi koje se nekretnine koriste za stanovanje i da one prema nekoj prosječnoj kvadraturi po korisniku prostora bude neoporezive. Peto, nekretnine koje su stečene prije devedesete, u nekom drugom sustavu, a to su uglavnom vikendice i kuće građene za vrijeme socijalizma, treba drugačije tretirati”, izložio je Jurčić svoje viđenje poreza na nekretnine.
Tri faze uvođenja poreza
On smatra da bi porez trebalo uvesti već na početku sljedećeg mandata vlade. To se iz ove perspektive ne čini tako neizvjesno, jer je za kraj prvog tromjesečja ove godine već najavljeno predstavljanje stambene strategije, unutar koje bi se mogao naći i novi porez ili sustav oporezivanja nekretnina.
Brkan, pak, ističe kako je iz političkih krugova doznao da se porez na nekretnine planira uvesti u tri faze. Prva faza slična je Jurčićevoj ideji o plaćanju poreza umjesto komunalne naknade. S time da bi se, istaknuo je vlasnik agencije Imperium Immobiliare, samo promijenilo ime ovog nameta, dok bi njegov iznos ostao isti. To bi služilo za privikavanje građana na ono što će uslijediti.
“Druga etapa bi bila takozvani cjenovni blokovi. Plan je da se rade cjenovni blokovi po naseljima i da se nekretnine univerzalno procjenjuju. Ljudi koji žive u nekom bloku će plaćati isti porez, što je represivnija varijanta, jer nije detaljno složena, s obzirom na to da nije uzela u obzir stvarno imovinsko stanje.
Treća etapa je oporezivanje kakvo imaju sve druge države, prema naseljima i prema primanjima, bračnom stanju, osiguranjima i ostalome. Osoba je detaljno analizirana i na temelju tih podataka joj je dodijeljen porez. Da bi mi došli do toga, trebalo bi proći 10-15 godina”, zaključio je Brkan.
Skočio promet industrije: U prosincu prošle godine veći 14,2 posto na godišnjoj razini
