Hoće li se pronaći rješenje za prešutne minuse po tekućim računima građana? Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u srijedu s predsjednicima uprava banaka, ministrom financija Zdravkom Marićem te guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.
Prešutne minuse ima oko 840 tisuća hrvatskih građana bez da su toga uopće bili svjesni. Čak oko 95 posto svih minusa su ustvari prešutni što znači da je većina banaka u Hrvatskoj praktički ukinula dopuštene minuse i automatski prešla na računanje efektivne kamatne stope za prešutne minuse. Zakonski to nije striktno zabranjeno što znači da je zakon nedorečen jer bi prešutni minus trebao biti iznimka, a ne pravilo.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj za N1 je rekao da je ministarstvo “napravilo pet simulacija, odnosno prijedloga raspolagajući s podacima koje imaju trenutno i koje su jučer dobili od HNB-a”.
HNB je već iznio svoj prijedlog i s tim stavom dolazi na sastanak iako su otvoreni i za druge opcije.
Po tome predlažu izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju na način da banke za postojeća prešutna prekoračenja, koja su ustvari i najproblematičnija, imaju obvezu korisnicima ponuditi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja. Takvo pravilo vrijedi i za dopuštene minuse pa po prijedlogu HNB-a automatska naplata duga ne dolazi u obzir.
Traže i da banke smanje EKS na 7,61 posto koliko iznosi kamata i za dopušteno prekoračenje. Uz to, predlažu i da u budućnosti maksimalni iznos prešutnog prekoračenja za novougovorene tekuće račune iznosi 1.500 kuna. No, moguće je da na kraju taj iznos ipak bude veći.
Postoje dva moguća modela izmjena, jedan je da se sve definira u izmjenama Zakona, a druga je da se uz Zakon mijenja i odluka o izračunu EKS koju inače donosi HNB. Stvar je tehničke prirode, no u tom slučaju bi se u Zakonu riješio status sadašnjih prešutnih minusa i da se njima smanji kamatna stopa, zatim da se omogući otplata na 12 rata te da se ograniči iznos prešutnih minusa kad se otvara novi tekući račun. Onda bi se odlukom HNB-a definirala efektivna kamatna stopa.
S obzirom da izmjene zakona zahtjevaju i koordinaciju i dogovor više aktera, ali i javnu raspravu te saborsku proceduru cilj je da se Zakon o potrošačkom kreditiranju donese tek do kraja godine, piše N1.
