KLIJENT POKRENUO OVRHU NAD HPB-om! Banka mu mora isplatiti 12,7 milijuna kuna

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatska poštanska banka (HPB) bivšem klijentu Jušte Puhariću mora isplatiti iznos od oko 12,7 milijuna kuna. Općinski građanski sud u Zagrebu 1. rujna donio je prijedlog u kojem navodi da je rok za dobrovoljno namirenje tražbine protekao te da je ovrhovitelj prisiljen na prisilno ostvarenje tražbine “ovrhom na poslovnom udjelu ovršenika u društvu HPB Invest” u iznosu od 5 milijuna kuna koje HPB i njemu ima, sa zakonskim zateznim kamatama. No, kako HPB to odbija učiniti, klijent je pokrenuo ovrhu.

Osim toga, Općinski sud donio je još jedno rješenje o ovrsi “kojim se određuje ovrha na nekretnini u vlasništvu banke na adresi Jurišićeva br. 4, na kojoj se nalazi registrirano sjedište banke” te mora platiti dodatne troškove ovršnih postupaka.

“Napominjem da prema odredbama Ovršnog zakona žalba protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne sudske presude ne odgađa provedbu ovrhe niti je u žalbenom postupku moguće pobijati osnovanost same presude”, rekao je Puharićev odvjetnik Vlado Lalić uime odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić.

Istaknuo je kako očekuje da će se ovrha provesti u što skorijem roku “ako sama banka ne podmiri svoje dugovanje utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom”.



Na upit o tome o čemu je zapravo riječ, iz HPB-a nisu bili baš rječiti.

“Banka u ovom trenutku koristi raspoložive pravne mehanizme kako bi zaštitila svoje interese i ne može detaljnije komentirati predmet, a tužitelj ima na raspolaganju pravni mehanizam ovrhe. Kada svi pravni koraci budu iscrpljeni, banka će bez odgode postupiti u skladu sa svojim obvezama u danom trenutku”, odgovorili su iz HPB-a.

Inače, sve je počelo 2009. godine, kada je klijent Puharić, tada aktivni sudionik na tržištu kapitala koji se danas bavi različitim djelatnostima, zatražio naknadu štete zbog toga što banka nije na vrijeme izvršila nalog za prodaju dionica.

Zakasnjelo izvršenje naloga za prodaju dionica koje su se nalazile na skrbničkom računu u banci kao sredstvo osiguranja za povrat kredita, kako je klijent uspio dokazati, imalo je za rezultat znatno niže prodajne cijene od onih koje bi se postigle pravodobnom prodajom, piše Jutarnji list.

Komentari