Hrvatski sustav sigurnosti hrane ispunjava najviše standarde Europske unije te naši potrošači i turisti mogu imati puno povjerenje, poručio je u utorak potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane.
Kovačević je naglasio da su glavni razlozi rasta vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda snažan oporavak turizma, klimatske promjene i njihove posljedice, ponajprije suša te da je ključni problem kronični deficit u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća.
– Nedovoljni fizički obujam poljoprivredne proizvodnje pokazao se posebno problematičnim u kriznim vremenima, jer nismo mogli amortizirati snažne cjenovne udare i uvezenu inflaciju, rekao je. To je po njegovim riječima najviše pogodilo siromašnija domaćinstva koja za hranu izdvajaju više od 30 posto kućnog proračuna, pa su više posezala za uvoznim proizvodima, proizvodima manje kvalitete i nutritivno manje vrijednima.
Kovačević je rekao da moramo provoditi strukturne promjene u poljoprivredi, povećavati produktivnost i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje, ponajprije učinkovitim usmjeravanjem politike potpore te jačati preradu i prehrambenu industriju. Naveo je da u prerađivačkoj industriji prehrambena industrija zapošljava najviše radnika, ima najveći promet i najveći udjel u bruto dodanoj vrijednosti te multiplikacijski učinak na druge djelatnosti pa je to strateška industrija.
– U zadnjih deset godina proizvodnja prehrambenih proizvoda povećana je za 24 posto, a pića za šest posto, kazao je naglasivši da vrhunski domaći brendovi ravnopravno konkuriraju na tržištima EU-a.
Ocijenio je da je prehrambena industrija sada izložena brojnim izazovima, od konkurencije, energetske krize do sve rigoroznijih europskih standarda sigurnosti hrane.
– S druge strane imamo ambiciozan ‘zeleni plan’ i strategiju ‘od polja do stola’ koji donosi brojne promjene pravila u području sigurnosti hrane, od marketinških standarda, uređenja tržišta, biljnoga zdravstva, dobrobiti i zdravlja životinja te zaštite okoliša, posebice u vezi ambalaže. Te promjene traže prilagodbe i investicije, rekao je Dragičević naglasivši da moramo više ulagati u istraživanje, razvoj, inovacije i digitalizaciju.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić rekao je da je u 2022. veterinarska inspekcija zbog povećanog broja novih subjekata u poslovanju s hranom te prijava potrošača, provela više od 15 tisuća kontrola, dok je prethodnih godina kontrola bilo do 13.600.
Veterinarska inspekcija uzorkovala je lani 4300 uzoraka te je poduzimala mjere opoziva i povlačenja hrane s tržišta, a sanitarna je uzorkovala više od dvije tisuće uzoraka, na mikrobiološke parametre ispitano je 800 uzoraka, a četiri uzorka ocijenjena su zdravstveno neispravnima. Na kemijske parametre sigurnosti hrane ispitano je oko 1300 uzoraka, a 33 su ocijenjena zdravstveno neispravnima.
U području sigurnosti hrane provedeno je 7500 inspekcijskih nadzora te je prekontrolirano više od 4440 objekata koji posluju s hranom, a nesukladnosti su utvrđene kod 18 posto nadziranih objekata. Mikulić je naglasio da je Državni inspektorat kroz RASFF sustav u 2021. opozvao 118 proizvoda, u 2022. ih je opozvano 117, a ove godine 32 proizvoda.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić rekao je da su naši potrošači, prema nedavnom istraživanju, iznadprosječno informirani u odnosu na one u zemljama EU.
Na 16. konferenciji o sigurnosti hrane, koju organizira HGK, raspravlja se o novostima u zakonodavstvu, kontrolama veterinarske i sanitarne inspekcije, ulozi veterinara, novostima u organizaciji Nacionalnog RASFF sustava i Plana upravljanja krizom u području hrane i drugim temama.
