Niti za zdravstveni, niti mirovinski sustav, kao ni sustav socijalne skrbi, ne možemo očekivati nekakvu snažniju dugoročnu održivost bez jake gospodarske baze, izjavio je ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
U Nacionalnom planu je prepoznata potreba reformi pojedinih dijelova sustava, ali prije svega jačanje gospodarstva, odnosno održivost kao takva, istaknuo je Marić.
Kada spominjemo mirovinski sustav uvijek krećemo od onih nekoliko omjera. Kolika je visina prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Svi se možemo složiti da je to nisko i da bi trebalo biti više. S druge strane imamo odnos umirovljenika i osiguranika koji nas strstava sigurno u grupu zemalja sa najnepovoljnijim omjerom. Pa onda prosječna dob ili trajanje radnog vijeka, odnosno prosječna dob umirovljenja. Sve su to indikatori koji ukazuju zašto su pritisci na navedenim sustavima visoki, rekao je Marić.
Vlada za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 5,2 posto, što je za 0,3 postotna boda više od njene zadnje procjene, dok se iduće godine očekuje ubrzanje stope rasta na 6,6 posto, istaknuto je na sjednici Vlade na kojoj je utvrđen Program konvergencije za razdoblje 2022. – 2024. godina.
Na pitanje kakav je scenarij ako se ne dogodi smirivanje pandemije i ne uspije se povući očekivani europski novac, ministar Marić je rekao kako su ti rizici prepoznati. I dalje su ti negativni rizici dominantni, rekao je. Analizirali smo učinke takvih negativnih učinaka na državni proračun i javni dug, rekao je ministar. Pandemija svima koji se bave makroekonomskim projekcijama i dalje stvara velike probleme, istaknuo je.
Naša su očekivanja da veći oporavak kreće od mjeseca lipnja, a onda se veći fokus stavlja na turističku sezonu za koju se nadamo da će trajati dulje nego lanjska, rekao je Marić, piše Vijesti.hrt.hr
