Ministar financija Zdravko Marić je dao izjavu novinarima u Banskim Dvorima.
– Proračun je usvojen prije nekoliko dana, procjena je rasta BDP-a od 4,4%. Naša je ciljana razina deficita je unutar mastriških kriterija. Iduća godina bi trebala biti i nastavak trenda smanjivanja javnog duga u BDP-u. U ovom trenutku mislimo da je situacija na zdravim osnovama. Izazovi COVID-a, obnove od potresa i dalje su tu. Imamo dva pozitivna rizika, a to je pristupanje eurozoni i Schengenu.
Osvrnuo se na pitanje rasta inflacije, on je u listopadu iznosi 3,8%.
– Inflacija iz mjeseca u mjesec, najvećim je dijelom uvezena. Sirovine, prekidi u opskrbnim lancima, pojedini energenti itd., to je sve doprinijelo izravno i posredno na ubrzanje inflacije. DZS će kroz koji dan objaviti podatke o inflaciji za studeni. U Vladi očekujemo da će taj trend nastavka ubrzanja inflacije, da će se nažalost nastaviti. U nekim zemljama je došlo, prema podacima iz drugih zemalja, do daljnjeg ubrzanja, ali europska razina inflacije je još uvijek dosta niža u odnosu na ono što se događa u SAD-u. Hrvatska je 0,02 postotna boda ispod prosjeka. Međutim, postoje zemlje koje imaju nisku razinu inflacije poput Cipra, Grčke ili Portugala. S obzirom na naš put prema eurozoni, važan nam je segment “testiranja” mastriških kriterija. Projicirali smo za ovu i iduću godinu inflaciju na negdje 2,5%, ističe ministar financija.
“Spremni na odgovor, bude li on nužan”
Očekivanja su da će doći do ublažavanja inflatornih pritisaka.
– Međutim, ne možemo sjediti “prekriženih ruku” i čekati te to ne radimo. Činjenica je da je jak bazni efekt, cijene energenata prošle godine bile su jako niske. Danas je cijena nafte značajno viša nego primjerice prošle godine kada je bila ispod 30 dolara po barelu.
Razina inflacije i cijena energenata je europska tema, ističe ministar Marić, dodajući da Hrvatska nije ni u kakvom zaostatku.
– I monetarna i fiskalna politika trebaju biti spremni za odgovoriti, ako će takav odgovor biti nužan. Ne bi špekulirao o planovima, ušli bi u sferu projiciranja. Evo primjerice nafta, došlo je do značajnog pada proteklih dana i tjedana, pa sada do naglog skoka. Kada smo imali ublažavanje, onda to nije bila tema, već je čak bila i tema treba li ta cijena od 11 kuna koju smo zamrzli, biti i niža.
“Transparentan dijalog sa socijalnim partnerima”
Što se tiče potrošnje, ministar financija kaže da ona ne odskače nešto puno u odnosu na trendove cijele ove godine.
– Fiskaliziranih računa je do jučerašnjeg dana, oni su 4,2% viši u odnosu na 2019., a u odnosu na 2020. one su značajno više. Sam prosinac je u plusu, a trgovina predvodi. Uži segmenta trgovine na malo je nekih 8,5% više nego 2020. odnosno 2019. Na povećanu predblagdansku potrošnju smo računali i kada smo predlagali proračun te rebalans proračuna, to je dobrim dijelom ukalkulirano.
Mogu li sindikati računati da se isplati 13. plaća?
– Od početka mandata vodimo transparentan dijalog sa socijalnim partnerima, a sve je u skladu s mogućnostima i nekim prioritetima. Kada usporedite osnovicu plaća, pa posebno segmente poput obrazovanja i zdravstva već smo na 25% povećanja brutto plaća. Kada se uzmu i porezna resterećenja, još je to više. U fazi smo razgovora o kolektivnim pravima u razdoblju koje dolazi, a to nije isključivo vezano samo uz osnovicu.
