Kupuje li Vlada proračunom za iduću godinu glasove birača, kako tvrdi oporba, ili je riječ o pomaganju najugroženijim građanima, kako tvrde vladajući, analizirali su ‘U mreži Prvog’ Marko Pavić (HDZ), Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), piše HRT.
Ukupne prihode države u idućoj, ‘superizbornoj’ godini, Vlada je projicirala na 28,5 milijardi eura, a rashode na 32,6 milijardi, u odnosu na plan za 2023., prihodi su veći za 3%, a rashodi za 11,2%.
Realni gospodarski rast za 2024. Vlada projicira na 2,8%, te očekuje da će udjel javnog duga u BDP-u sa 60,7% u ovoj godini, pasti na 58% BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1%.
Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri%, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9% BDP-a.
Komentirajući rast rashoda od 11 % zbog kojeg je Vlada morala ukinuti ograničenje za potrošnju koje je sama postavila u lipnju Vesna Vučemilović je kazala kako se zaista radi o predizbornom proračunu, jer će veliki dio toga otići na plaće.
– Daleko od toga da plaće i mirovine ne trebaju biti veće, ali pogledajmo ‘tajming’ – sve se to moglo i trebalo učiniti puno ranije. Rebalans je pokazao da novca ima i na razini države i na lokalnoj razini, smatra.
Mišljenja je da bi se izbori mogli očekivati već na proljeće, jer je kaže – “samo pitanje kad će se recesija preliti na Hrvatsku”.
– Malo je optimistično da Vlada očekuje isti rast BDP-a kao u 2023. jer on što se događa u srednjoj Europi i Njemačkoj miriše na recesiju. Malo je nerealno što se računa da bi izvanproračunski koristnici (lokalna uprava i samouprava) bili u višku, a da bi ukupan manjak koji bi ostvarila država bio 4,6 posto. Znate dobro da centralna država radi pritisak na HDZ-ovce da zbog ukidanja prireza ne dižu porez na dohodak, kazao je Siniša Hajdaš Dončić.
Proračunu prijeti i trošak kamata na javni dug koji raste i iznosit će oko milijardu i 25 milijuna eura, dodao je. Također smatra da je povećanje plaća došlo prekasno. Izrazio je žaljenje što je Vlada odustala od daljnjeg poreza na ekstradobit čime je “dodatno zaštitila kladionice, banke i velike trgovačke lance”.
Marko Pavić (HDZ) kazao je kako je ovo osmi proračun koji predlaže Vlada Andreja Plenkovića te da on u makroekonomskom okviru odražava zadnjih sedam godina rast BDP-a od 20 mlrd. eura. Od toga dolazi okvir za povećanja rashoda, ali unatoč tome – javni dug pada, naglasio je.
Na pitanje kako objasniti da je proračun 2016. bio 16 milijardi, a za iduću godinu 32 mlrd – kazao je: “Dobar dio su fondovi EU-a, dobar dio rast BDP-a”. Dodao je kako će proračun utjecati na rast standarda građana.
