Gotovo da nema dana posljednjih mjeseci kada ne govorimo o tome što je od prehrambenih proizvoda – poskupjelo. Unatoč tomu, u Hrvatskoj se godišnje baci gotovo 290 tisuća tona namirnica u vrijednosti od 550 milijuna eura. Od toga je više od 100 tisuća tona hrane u trenutku kada se baci – jestivo. Kako utjecati na građane da manje bacaju hranu, rješenja traže Ministarstvo poljoprivrede, ali i grad Zagreb.
Hrpa netaknutih sendviča u smeću i jabuke na šiljcima ograde pokraj splitske osnovne škole prije dva tjedna zaprepastili su brojne građane. Hrana nikako ne bi trebala završiti u smeću.
Unatoč visokim cijenama, u Hrvatskoj se i dalje godišnje baci oko 286 tisuća tona hrane, od čega je 105 tisuća tona jestivo. Doprinos u smanjenju te količine želi dati Grad Zagreb.
– Jedinice lokalne samouprave trebaju biti predvodnici i spajati urbani i ruralni dio, spajati potražnju i potrošnju hrane kao takve i tako grad Zagreb smatra da ima jako veliku i vrijednu ulogu u cijelome tome procesu, naglašava Ana Pavičić-Kaselj, pročelnica Gradskog Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
Ministarstvo poljoprivrede provodi projekt “Jačanje infrastrukture u sustavu doniranja hrane i uspostavi banke hrane” vrijedan 3,9 milijuna eura.
– Držimo da je za oko 130 posrednika u sustavu doniranja hrane u Republici Hrvatskoj ovo jedinstvena prilika da se opreme sa svom onom opremom koja im godinama nedostaje, bilo da se radi o prostoru kojemu rade ili u sustavima u kojima se čuva hrana do potrebe, naglasio je Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede.
Naime, donirana hrana mora zadovoljavati određene standarde kvalitete.
– Ta kultura doniranja u sustavu kulture sigurnosti hrane uznapredovala je i dolazi nam namirnica i artikli koji su uistinu iskoristivi i nutritivnog i kvalitativnog sadržaja, istaknuo je Alen Župa, ravnatelj Ustanove “Dobri dom” Grada Zagreba.
…jer i potrebiti zaslužuju jesti kvalitetno i zdravo.
