Očekuje nas gospodarski teža 2023. godina u odnosu na ovu, rekao je nakon sjednice vlade ministar financija Marko Primorac, ističući da su vladine projekcije gospodarskog rasta realne, iako je malokad bilo teže prognozirati nego je to danas.
– Vjerujem da ga možemo očekivati. To su naše preliminarne projekcije, sada su i službene. Očekujem rast od 0,5 posto u ovoj godini i 0,7 posto u drugoj godini. Jasno je i istaknuli smo da će prema kraju godine usporavanje gospodarskog rasta i najava tehničke recesije u pojedinim državama se odraziti i na gospodarski rast u RH, rekao je ministar dodavši kako će sljedeća godina biti teža nego ova.
– Svakako će biti puno teža nego ova, ne samo u pogledu gospodarskog rasta, nego i u pogledu troškova zaduženja, pristupu tržištu kapitala… Sljedeća godina vrlo je izazovna, ovisit će o osobnoj potrošnji, a ta osobna potrošnja ovisiti će o stanju kupovne moći naših građana, gospodarski rat će ovisiti o investicijama, kako u privatnom tako i javnom sektoru. Čitav splet okolnosti koji je u ovim neizvjesnim vremenima teško procijeniti, rekao je.
Napomenuo je da su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond istupili s nešto optimističnijim prognozama za Hrvatsku od vladinih. Smatra da vladina procjena nije preskromna nego realistična te kaže da vladi nije cilj projicirati suviše konzervativno, “pa da onda imamo iznenađenja”.
– Ako se ostvare neka predviđanja da će trećina svijeta pasti u recesiju, onda je vladina projekcija optimistična, rekao je i dodao da “makroekonomske projekcije nisu nikad manje značile” zbog ratnih zbivanja i cijena energije.
Koliko će trajati staganacija
Iza nas je sedam godina rasta, a sada se nalazimo stagnaciji. Na pitanje koliko će trajati stagnacija, ministar je rekao da na to pitanje nitko ne može u ovom trenutku odgovoriti.
– Stav svih makroekonomista je da makroekonomske projekcije nikada nisu manje značile, jer bilo kakav značajniji događaj, (prekid sukoba, rješavanje problema u smislu cijena energenata) može značajno pridonijeti gospodarskom rastu, smanjenju stopa inflacije i preokrenuti cijeli makroekonomski ambijent, istaknuo je.
Pregovori sa sindikatima
Osvrnuo se i na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi.
– To su ljudi koji se žestoko bore za prava svojih djelatnika i nije lako obavljati te pregovore. Ministar financija u tim pregovorima ne može izaći kao pobjednik. Mi smo svjesni da su plaće male, da kakva god bila ponuda vlade da to nije dovoljno. I mi bi htjeli više i naravno da će sindikalna strana biti nezadovoljna, ali štogod napravili bit će onih koji će reći da je to puno, da se povećavaju rashodi za plaće u javnom sektoru, a ne rješavaju se druga pitanja. Svjestan sam da ja pobjednik u ovoj bitci ne mogu biti, ali činimo sve da pokažemo da cijenimo radnike u javnom sektoru, rekao je ministar Primorac.
Moguće povećanje troškova kredita
Komentirajući pak upozorenje Savjeta Hrvatske narodne banke o mogućem povećanju troškova kredita s promjenjivom kamatnom stopom, Primorac je odgovorio da je od građana izloženiji dio gospodarstva. Građanima je preporučio da pokušaju fiksirati kamatne stope na kredite.
Savjet HNB-a u utorak je uz postalo upozorio da bi se postupno mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz Euribor.
Prigovor poslovne zajednice
Što se tiče prigovora dijela poslovne zajednice na javnobilježnički trošak promjene valute temeljnog kapitala u sudskom registru, odgovorio je da je i sam time zatečen te da je o tome razgovarao sa stručnjacima u svome ministarstvu, ali je prvenstveno riječ o temi za Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Udruga Glas poduzetnika ovih dana je poručila da upis promjene valute temeljnog kapitala u sudskom registru treba biti oslobođen javnobilježničkih troškova, te da poduzetnici taj namet neće platiti.
Ministar financija Marko Primorac u Nacrtu proračunskog plana za 2023. rast BDP-a 5,7% u 2022. dok u 2023. 0,7% dok će inflacija u ovoj godini prosječno iznosili 10,4% a sljedeće godine 5,7% @hrtvijesti
— Silvana Skocajic (@SkocajicSilvana) October 19, 2022
