Zabrana odricanja minimalne plaće i ugovaranja minimalne plaće u neto iznosu dvije su važne izmjene Zakona o radu koje je predložilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Iako nema odredbi kojima bi se povećavao iznos minimalne plaće, vjeruje se da je to boljim uređenjem, gotovo pa obilaznim putem, moguće postići, pišu 24sata. Minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina rasla više od 36 posto, ali je i dalje među najnižima u Europskoj uniji.
Niži iznos minimalne plaće od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska i tu činjenicu u svom prijedlogu izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plaći ističe i Vlada kao razlog da se minimalna plaća još bolje uredi, a samim time posredno, ako je to moguće, i poveća. Tako bi se zabranilo ugovaranje minimalne plaće u neto iznosu.
Vlada je tu odredbu odlučila ugraditi u ovaj zakon, iako je u krovnom Zakonu o radu jasno propisano da se plaća ugovara u bruto iznosu. No to nije priječilo poslodavce da s radnicima potpisuju dogovore na neto iznos minimalne plaće, čime oni s najnižim primanjima zapravo nisu imali nikakve koristi od poreznih rasterećenja jer bi njihova plaća i dalje ostajala ista.
To znači da bi svaki poslodavac s radnikom, primjerice za ovu godinu trebao ugovoriti minimalnu plaću u bruto iznosu od 4.250 kuna, a ne u neto iznosu od 3.400 kuna. Poslodavcu koji to ne učini prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna. Nije to jedini način na koji su poslodavci zakidali radnike s minimalnom plaćom, dio njih radnicima nije isplaćivao ni taj minimum, i još su potpisivali ugovore kojima se radnici odriču isplate minimalne plaće.
Ta se praksa sada zabranjuje, takav se sporazum radnika i poslodavca proglašava ništetnim, a poslodavcu prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna. Definirat će se i ono što ne ulazi u minimalnu plaću: dodaci za prekovremeni rad, rad nedjeljom, ali i svi dodaci za uvjete rada i iz kolektivnih ugovora što bi barem malo povećalo minimalnu plaću, piše Večernji list.
