Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u listopadu na 5,8 posto na godišnjoj razini, objavio je u utorak DZS, što predstavlja najnižu stopu inflacije od lanjskog siječnja.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine, bila viša za 0,4 posto.
To je znatno usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u rujnu inflacija iznosila 6,7 posto.
Stopa od 5,8 posto najniža je stopa inflacije od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 8,1 posto, za usluge 7,3 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 5,6 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0,2 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na rujan 2023., cijene u komponentama industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za 2,4 posto, a usluga za 0,4 posto.
Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene energije pale su za 1,1 posto, a hrane, pića i duhana za 0,5 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u listopadu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. studenog.
Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje usporavanje inflacije u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024., koje bi trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane, navodi se u današnjem osvrtu središnje banke na najnovije podatke o indeksu potrošačkih cijena.
Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u Hrvatskoj je u listopadu usporila na 6,7 posto sa 7,4 posto u rujnu. Tome je pridonijelo usporavanje inflacije cijena hrane na 8,5 posto s 10,0 posto u rujnu i energije na -0,5 posto, s rujanskih 2,8 posto.
Usporavanje inflacije cijena hrane, navode iz HNB-a, rezultat je brojnih činitelja, kao što su prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, normalizacija globalnih lanaca opskrbe, povoljni učinci baznog razdoblja zbog snažnog porasta cijena hrane tijekom 2022., kao i mjere Vlade kojima su ograničene cijene određenih esencijalnih proizvoda.
Smanjenje inflacije cijena energije, pak, rezultat je smanjenja tih cijena u usporedbi s prethodnim mjesecom kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta tih cijena u listopadu prošle godine), ističu.
HNB podsjeća da u svojoj projekciji iz rujna očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8 posto, s 10,7 posto u 2022. te na 4,7 posto odnosno 2,4 posto u 2024. i 2025.
Očekivano usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024. trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane, ali rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni, napominju iz središnje banke.
Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća.
Kako dalje navode u svom osvrtu, kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća.
Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane, zaključuju iz HNB-a.
