U obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine bit će uloženo oko 3,8 milijardi eura. U željezničku infrastrukturu trenutačno se ulaže milijardu eura i to je najveći investicijski ciklus u prometu.
Kakva je budućnost željezničkog prijevoza i što treba učiniti u njegovu unapređenju, za portal Otvoreno razgovarali smo s prometnim stručnjakom Tomislavom Bubalom.
“Na tragu potpisivanja ugovora o investiciji teškoj 400 milijuna eura, a riječ je o izgradnji pruge na mediteranskom koridoru, izgradnji kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg i to oko 43 kilometra nove pruge, bitno je naglasiti da Hrvatska modernizira svoj željeznički sustav, ali istodobno zanemaruje strateško upravljanje tim sustavom”, rekao je Bubalo.
Ukupna duljina mreže željezničkih pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura iznosi 2615 kilometara, a od toga se 2343 kilometara odnosi na jednokolosiječne i svega 274 kilometra na dvokolosiječne pruge.
U sljedećih 10 godina treba dodatno elektrificirati željezničku mrežu
Bubalo je istaknuo kako je dosad elektrificirano 980 kilometara mreže, ali bi se u sljedećih 10 godina to trebalo znatno promijeniti, i to uglavnom zahvaljujući financiranju iz EU fondova.
„Hrvatska bi tako 2030. trebala imati i do 681 kilometar dvokolosiječnih pruga te 1022 kilometra elektrificiranih pruga. Osim izgradnje infrastrukture, Hrvatske željeznice će nabaviti i nove kompozicije vlakova. Dakle, stižu nove pruge i novi vlakovi i to financirani iz bespovratnih sredstava EU-a do 85 posto vrijednosti projekta”, rekao je Bubalo.
No, postavlja se pitanje što napraviti s novim kilometrima pruga i novim vlakovima?
Bubalo naglašava kako hrvatski željeznički sustav treba pratiti trend razvijenih europskih zemalja te uvesti tzv. “zelene mjere“. Prema njegovim riječima, treba postupno ukinuti PDV na vozne karte – odmah 15 posto, a u sljedećih pet godina u potpunosti postojećih 25 posto.
Uz to, ostalim kompenzacijskim mjerama i racionalnim upravljanjem sustava treba doći do ukupnog iznosa smanjenja od 35 posto.
“Sada kada dobivamo nove pruge i nove vlakove, željeznički prijevoz mora postati najmasovniji, ‘najčišći’ i najjeftiniji oblik prijevoza. Ovim bi se mjerama povećao obujam prijevoza, broj prevezenih putnika željeznicom te sačuvao okoliš”, naglasio je Bubalo.
Govoreći o tome koliko je to na hrvatskoj razini, Bubalo je rekao kako je to godišnje oko 20 milijuna prevezenih putnika. Više od 9,6 milijardi putnika putovalo je nacionalnim željezničkim mrežama u EU-u.
Putnički promet u odnosu na broj stanovnika
Kako bismo usporedili relativnu važnost željezničkog prijevoza u različitim zemljama, podaci se mogu normalizirati iskazivanjem putničkog prometa u odnosu na broj stanovnika.
Tako je u nacionalnim željezničkim mrežama u Austriji, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Danskoj i Ujedinjenoj Kraljevini 2018. u prosjeku prijeđeno više od 1000 putničkih kilometara po stanovniku. Bubalo smatra da je to znatno ispod prosjeka zabilježenog u Švicarskoj gdje je registrirano 2211 putničkih kilometara po stanovniku.
Automobili su glavni zagađivači
S druge strane, najmanja prosječna udaljenost prijeđena u nacionalnim željezničkim mrežama država članica EU-a u 2018. zabilježena je u Grčkoj i to 103 putnička kilometra po stanovniku te Litvi sa 107 putničkih kilometara po stanovniku dok u Hrvatskoj iznosi 202 putnička kilometra po stanovniku.
“Željeznica je prihvatljivija od automobila koji stvaraju veliku emisiju ispušnih plinova ugljičnog dioksida. Sektor prometa odgovoran je za gotovo 30 posto emisija CO2 u EU-u, od čega 72 posto odlazi na cestovni promet. Jedan od ciljeva koje EU poduzima kako bi ostvarila smanjenje emisija ugljičnih plinova je smanjenje emisija iz prometa za 60 posto do 2050. u usporedbi s razinama emisija iz 1990. godine”, rekao je Bubalo.
Uz Flixbus postoji Flixtrain
Pojasnio je kako se emisije CO2 iz putničkog prijevoza značajno razlikuju ovisno o načinu prijevoza.
Napomenuo je kako su osobni automobili glavni zagađivači i čine 60 posto ukupnih emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europi. S europskim prosjekom od 1,7 putnika po automobilu, drugi oblici prijevoza, poput željeznice, trenutno predstavljaju čišću alternativu.
Uz prethodno navedeno, željeznica mora postati najudobniji, najbrži i najjeftiniji oblik prijevoza, smatra Bubalo. U Europi se pojavljuju i novi oblici učinkovitog zelenog transporta, pa tako po uzoru na „Flixbus” postoji „Flixtrain”.
Pojašnjavajući što je to Flixtrain, Bubalo je rekao kako se tom uslugom u Njemačkoj može putovati brzim intercity vlakom od Stuttgarta do Berlina, što je udaljenost više od 600 kilometara i to za već 9,99 eura.
“Hrvatska mora znatno napredovati u pogledu primjene novih tehnologija”, rekao je Bubalo.
Nedostatak kvalitetnog upravljačkog kadra u prometnom sektoru
“Moram naglasiti kako se očituje nedostatak kvalitetnog upravljačkog kadra u prometnom sektoru, a koji izražen je na svim razinama i to od uprava do voditelja pojedinih odjela. Tvrtke će uskoro morati redefinirati svoje strategije”, istaknuo je Bubalo.
Na upit o tome kakav je kadar u sektoru prometa, Bubalo je naveo kako se tvrtke iz tog sektora uglavnom zadovoljavaju kadrom koji ne odgovara u potpunosti zahtjevima i odgovornostima pozicije.
“Upravo deficiti u upravljanju rezultiraju nižim profitima i dodanoj vrijednosti naših tvrtki u usporedbi sa Zapadnom Europom. Trebalo bi više ulagati u upravljačke kadrove, koji su pored investicija u infrastrukturu često zanemareni. Ne smijemo dopustiti da se ponove negativne situacije u cestogradnji iz razdoblja od 2000. do 2010. godine”, naglasio je Bubalo.
Na kraju je zaključio kako smo pouke izvukli, a željeznica u budućnosti treba biti lokomotiva gospodarstva!
