Vanđelić: Donošenjem Programa mjera i novog cjenika riješen je dio problema, pozdravljam najave izmjena Zakona o obnovi

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Damir Vanđelić pozdravio je donošenje Drugog programa mjera kojim se detaljnije razrađuje način obnove nekretnina stradalih u obnovi, ali i korigiraju cijene izvođenja radova koje su dosad stvarale problem u provođenju odluka o rušenju. 

“Zbog niskih cijena nismo mogli provoditi odluke o rušenju jer nam se nitko nije javljao na natječaje. Za dio srušenih kuća smo pronašli donacije za usluge operativnog koordinatora, revidenta, tehničko-financijske kontrole projekata i stručnog nadzora, a sada možemo raspisati nove natječaje za preostale odluke o rušenju po novom cjeniku i vjerujemo da će se to sad brzo provesti”, objasnio je Vanđelić na konferenciji za medije.

Pozdravio je i najave izmjene Zakona o obnovi. Problem aktualnog zakona je previše provedbenih tijela u obnovi koja ne surađuju dovoljno, pa bi izmjenama zakona trebalo centralizirati vođenje projekata i nabavu.

“Također, zbog proglašene katastrofe u Sisačko-moslavačkoj županiji, obnova ‘zelenih’ zgrada u segmentu hitnih intervencija tamo je organizirana (Središnji državni ured u Sisačko-moslavačkoj županiji organizira, ugovara, financira, provodi), a u ostalim područjima građani to moraju sami organizirati, financirati i predati zahtjev Ministarstvu. Zato hitne mjere (dimnjaci, zabatni zidovi, stubišta, dizala) treba rješavati organiziranom obnovom (financiranje, organizacija, provedba na Fondu i Središnjem državnom uredu). Problem su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, posebno u Gradu Zagrebu, kao i neusklađena participacija građana na područjima katastrofe i izvan tog područja, pa bi trebalo konstrukcijsku obnovu financirati u 100-postotnom iznosu na cijelom području pogođenom potresima”, istaknuo je ravnatelj Fonda.



‘Fokus je na konstrukcijskoj obnovi’

Provođenje cjelovite obnove je ispravan konačni cilj, a sada je, nastavio je, fokus na konstrukcijskoj obnovi.

“Zato treba osigurati financiranje energetske obnove zgrada istovremeno s konstrukcijskom obnovom te osigurati kreditne linije građanima za financiranje preostalih segmenata do cjelovite obnove. Osim toga, u aktualnom zakonu propuštena je prilika urbane obnove gdje bi građani dodatnim dogradnjama mogli financirati cjelovitu obnovu zgrada. Uslijed novih klizišta i likvefakcija tla, hitno treba izmijeniti urbanističke planove prema studijama Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, a novim Zakonom o obnovi trebalo bi definirati ubrzane točkaste izmjene urbanističkih planova prema urbanističkoj studiji za oštećene zgrade!”, rekao je Vanđelić.

Podsjetio je kako su poskupljenja građevinskog materijala i usluga globalna realnost, pa bi trebalo izmijeniti Zakon o obveznim odnosima te donijeti građevinske uzance.

‘Nužno je dodatno kadrovski ojačati Fond’, smatra Vanđelić

Nužno je dodatno kadrovski ojačati Fond, ali i Ministarstvo graditeljstva kako bi se ubrzala obrada zahtjeva građana i donošenje odluka. Fond za obnovu dosad je od resornog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimio 57 odluka, od čega ih se 21 odnosi na rušenje kuća uništenih u potresu, a preostale na isplatu novčanih naknada za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće. Srušene su četiri kuće, provedena su 224 postupka javne nabave, a poništeno ih čak 98, kako je ranije pojašnjeno, zbog preniskih cijena. Do sad je Fond isplatio ukupno 689 naknada šteta uzrokovanih potresom, ukupne vrijednosti 35.827.981,27 kuna.

Osim toga, Fond je zaprimio i 101 privremenu odluku te 132 zaključka kojima Ministarstvo od Fonda traži utvrđivanje činjenica u upravnom postupku obrade zahtjeva za obnovu, poput bruto površine zgrada, ocjene konstrukcija ili tehničko-financijske kontrole, istaknuto je na konferenciji za novinare.

Komentari