Ljubo Jurčić komentirao je na N1 televiziji rast inflacije u Hrvatskoj, povećanje cijena i ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu.
Jurčić kaže kako je rast inflacije posljedica otvaranja gospodarstva nakon epidemije te je utjecao na poskupljenje prijevoza i prekid lanaca opskrbe. Kaže kako se očekivalo da će se inflacija ispuhati, no rat u Ukrajini i rast cijena energenata nastavili su rast inflacije. Istaknuo je da je rast inflacije više pitanje političke i geopolitičke situacije nego ekonomske i financijske.
“Zavisno o toj situaciji kretat će se inflacija na europskom tlu, tako da predviđanja kako će se kretati inflacija ovise više o nastavku situacije u Ukrajini”, kaže Jurčić.
“Cijene nafte rastu jer Europa nema kapacitete za skladištenje”
Komentirao je i skok potrošačkih cijena. “Mi promatramo okidač inflacije. Međutim, kad inflacija traje više od 6 mjeseci, ona počinje hraniti samu sebe. S druge strane stvaraju se takozvana inflacijska očekivanja, pa tako u današnju robu koju smo proizveli po jednim cijenama ugrađujemo buduću inflaciju”, objašnjava ekonomist i dodaje da se matematički cijena povećava, a da se zapravo radi o pokrivanju rizika zbog straha od buduće inflacije.
“Drugi element je taj da kad se stvori atmosfera inflacije, neki poduzetnici, iako ne bi trebali, dižu cijene jer to svi rade”, kaže Jurčić. Kaže da je inflacija najteža bolest gospodarstva te kako treba dobro poznavati gospodarstvo da bi se ona mogla zaustaviti.
“Ona se u početku može kontrolirati u kratkom roku zamrzavanjem cijena. Ali u tom kratkom roku treba znati otkud inflacija dolazi i zaustaviti je u dolasku. Zamrzavanjem cijena samo stvaramo privid prema kupcima da smo zaustavili inflaciju, ali dotle ona mrvi unutarnje gospodarstvo”, kaže Jurčić.
Rekao je i da cijene naftnih derivata na tržištu rastu zato što Europa nema kapacitete za skladištenje nafte i proizvodnju derivata te da zbog manjka rafinerija ne možemo iskoristiti jeftinu naftu da dobijemo i jeftine derivate.
“Vlada lijepo priča”
Na pitanje hoće li vlada uspjeti usporiti inflaciju u Hrvatskoj Jurčić kaže kako bi za to prvo trebalo poznavati gospodarstvo.
“Oni lijepo pričaju. Retoričari su. Iz njihovih riječi imam više osjećaj da se radi o improvizaciji nego o poznavanju suštine hrvatske inflacije i još manje kako je kontrolirati”, kaže Jurčić. Smatra kako je priča o kontroliranju cijena prazna priča. “Cijene na tržištu kontroliraju potrošači”, kaže Jurčić i dodaje da tržište kontrolira cijene i da će to uvijek biti tako.
Smatra kako mi teško podnosimo inflaciju jer imamo malu proizvodnju. “Povećanjem cijena dio našeg nacionalnog dohotka odlazi stranim proizvođačima. One zemlje koje imaju proizvodnju, imaju puno više mogućnosti s puno manje šteta da stabiliziraju tu inflaciju”, kaže ekonomist.
“Euro će nam dugoročno donijeti više štete nego koristi”
“Ako nemate proizvodnju, onda ste prepušteni pučini, vjetru, bez motora i to je slučaj Hrvatske. Mi možemo samo promatrati inflaciju i dohodak koji se spontano stvara, koliko će ga otići van i koliko će dugoročno osiromašiti hrvatsko društvo”, kaže Jurčić.
Komentirao je i ulazak u eurozonu i Schengen. Jurčić smatra kako će ta promjena biti olakšanje, ali da mi nemamo sustav da te okidače i poticaje iskoristimo.
“Što se tiče uvođenja eura, to će nam dugoročno donijeti više štete nego koristi”, smatra Jurčić i dodaje: “To je politička odluka, ali Hrvatska ne zadovoljava uvjete da bi preuzimanje eura donijelo gospodarstvu boljitak. Ona lijepo izgleda, ali dugoročni efekt te odluke će biti negativan.”
