Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, kojeg je Vlada ovih dana pustila u javno savjetovanje neki umirovljenici moći će raditi pola radnog vremena i uz to primati puni iznos mirovine.
Krug tih umirovljenika širi se i na korisnike obiteljske mirovine, ali i dalje će biti izuzeti oni koji primaju najnižu mirovinu.
Spomenuti prijedlog Zakona Vlada namjerava donijeti po hitnom postupku.
Kako obrazlažu, izmjene se traže radi smanjenja rizika od siromaštva, ali i punjenja rupa na tržištu radne snage pogođenom koronakrizom.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukupno je 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu. Utrostručio se broj umirovljenika koji rade zahvaljujući mirovinskoj reformi iz 2018. koja je omogućila posao i redovnu isplatu mirovina.
Više od 27 posto korisnika živi na ‘prosjačkom štapu’
Obiteljsku mirovinu u svibnju je koristilo 215.977 osoba, a prosječan iznosi mirovine bio je 2096,74 kune, manje od prosječne mirovine. U većini slučajeva su korisnici obiteljske mirovine udovice i udovci. Više od 27 posto njih izloženi su životu na “prosjačkom štapu”.
Kako bi se proveo spomenuti Zakon, novac je osiguran u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Vlada procjenjuje da će u ovoj godini za realizaciju zakona trebati 1,47 milijuna kuna, sljedeće godine 46,2 milijuna, a 2023. oko 68,9 milijuna kuna.
U Vladi predviđaju da bi polovinu radnog vremena radilo oko 1100 osoba, korisnika obiteljske mirovine. Sljedeće godine taj bi se broj popeo na 3200, a u 2023. na 4100 umirovljenika.
‘Pogreška koju treba ispraviti’, rekao je Knežević
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović pozdravila je izmjene Zakona, ali je ustvrdila da su samo djelomično ispunjeni njihovi zahtjevi.
Protumačila je to činjenicom kako je isprva Vlada donekle opravdano oklijevala proširiti krug umirovljenika.
“U mnogim zemljama postoje različiti statusi i ograničenja do kojeg iznosa umirovljenici mogu zaraditi, a da pritom ne gube pravo na mirovinu. Mi se zalažemo za novi model obiteljske mirovine, da se uz osobnu stekne pravo i na dio mirovine pokojnog bračnog druga, i spomenuta ograničenja odnose se mahom na zemlje koje imaju takav model. Vladi smo pokušali objasniti da što se tiče regulacije prava na rad onih koji primaju obiteljsku mirovinu, najviše pogađa žene jer čak 93 posto su žene, i to je najsiromašniji dio populacije čija mirovina iznosi tek 29 posto prosječne neto plaće”, rekla je Jasna A. Petrović.
Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević rekao je kako je to polovično rješenje.
“Sad su pravo na rad dobili korisnici obiteljske mirovine, to pozdravljam, ali i dalje postoji nepravda prema onima koji su već kažnjeni najnižim mirovinama, a sad ih Vlada još malo dodatno kažnjava. To je pogreška koju treba ispraviti”, zaključio je Knežević za Jutarnji list.
