Moratorij je stvorio situaciju da od njega profitiraju kompanije čiji poslovni model ne funkcionira i bez pandemije koronavirusa.
Među njemačkim političarima i ekonomistima sve je više zabrinutosti da je moratorij na otvaranje stečaja zbog pandemije koronavirusa stvorio na tisuće „zombi tvrtki“ koje će u narednim godinama značajno urušiti povjerenje među poduzetnicima.
U sklopu vladina paketa pomoći gospodarstvu predstavljenom u ožujku, njemačke kompanije koje se nađu u problemima zbog pandemije ne trebaju podnijeti zahtjev za otvaranje stečaja.
Kako je tada pojasnila savezna ministrica pravde i zaštite potrošača Christine Lambrecht, rok od tri tjedna u kojem tvrtka mora zatražiti stečaj zbog nemogućnosti plaćanja svojih obveza prekratak je s obzirom na odluku savezne Vlade da se tvrtkama pogođenima koronavirusom pomogne do 30. rujna ove godine.
Željeni efekt je postignut
Vlada je postigla efekt koji je željela. Iako Njemačka proživljava najveći pad gospodarstva od 2. svjetskog rata s potonućem BDP-a za 10 posto u drugom tromjesečju, broj stečajeva primjetno pada. U travnju je njihov broj smanjen za 13 posto na godišnjoj razini, a u svibnju za 10 posto.
Vlada je u proljeće najavila da će do kraja rujna moratorij ukinuti, no ministrica Lambrecht sada želi njegovo produženje do ožujka iduće godine, piše Financial Times. Ministričina je ideja uzburkala duhove, pa su sve glasnija razmišljanja da bi bilo bolje kompanije u lošem stanju pustiti da propadnu nego ih umjetno održavati na životu.
Jan-Marco Lusczak, pravni stručnjak Kršćansko-demokratske unije (CDU) iz koje dolazi i kancelarka Angela Merkel, tvrdi da je moratorij pomogao tvrtkama koje su u problemima i bez pandemije. „Neprikladno je držati zaštitničku ruku države nad takvim kompanijama.
To nije u interesu ni ostalih tržišnih sudionika ni vjerovnika“, ističe Lusczak za FT. U računovodstvenom žargonu „zombi kompanijama“ se označavaju one tvrtke koje su dugoročno nesposobne pokriti troškove servisiranja duga iz dobiti u poslovanju. Broj takvih kompanija snažno je porastao nekoliko godina nakon prošle ekonomske krize jer ih je okružje kredita s niskim kamatnim stopama gurnulo u prezaduženost.
Ekonomisti smatraju da će ovaj problem biti sada dodatno naglašen, s obzirom da države troše milijarde eura za subvencije plaća radnika, ponudu jeftinih kredita i spašavanje velikih kompanija kojima prijeti propast zbog zatvaranja ekonomskih aktivnosti.
Zagovornici slobodnog tržišta smatraju da umjetno održavanje na životu tvrtki kroz državne subvencije sprečava „kreativnu destrukciju“, proces koji je opisao ekonomist Joseph Schumpeter, a u kojem insolventne tvrtke svojom propašću otvaraju prostor za zdravije pridošlice na tržište.
Prenaglašena svrha
Patrik-Ludwig Hantzsch, direktor ekonomskih istraživanja u tvrtki za poslovne podatke Credireform procjenjuje da je oko 550.000 njemačkih kompanija, odnosno šestina, u riziku da postanu „zombi tvrtke“. Prema njegovu mišljenju, moratorij od otvaranja stečaja prenaglasilo je svoju svrhu.
„Moratorij je stvorio situaciju da od njega profitiraju kompanije koje nisu trebale, one čiji poslovni model jednostavno ne funkcionira, bilo koronavirusa ili ne“, kaže Hantzsch. Političari i poduzetnici stoga smatraju da će produženje moratorija uništiti povjerenje na tržištu.
„Kompanije će stalno strepiti da li su njihovi poslovni partneri ustvari insolventni“, kaže Stephan Thomae, zastupnik liberalnog FDP-a u Bundestagu. Istovjetno razmišlja i Henrik Follmann, izvršni direktor kemijske kompanije Follmann Chemie koji ističe da produženje moratofrija nije dobra ideja. „Ne znate s kim imate posla“, kaže Follmann.
Savezni statistički ured Destatis očekuje da će u srpnju broj stečajeva na godišnjoj razini pasti za gotovo trećinu.
No, postoji i pragmatični, politički motiv za produženje moratorija, smatraju analitičari. Naime, 2021. je izborna godina u Njemačkoj, pa vodeće stranke, CDU i socijaldemokratski SPD iz kojeg dolazi ministrica Lambrecht, ne žele da u vrijeme izbora val stečajeva dodatno pogorša ionako tmurnu ekonomsku sliku.
