Hrvatska je ušla u novu fazu deregulacije cijene plina u okviru javne opskrbe. Kućanstva mogu odabrati žele li kupovati plin po reguliranim uvjetima u okviru javne usluge ili slobodno na tržištu od istog ili bilo kojeg drugog opskrbljivača plinom, pri čemu uvijek imaju pravo povratka s tržišnih uvjeta na javnu uslugu.
Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera), trenutno je 651.710 krajnjih kupaca plina kategorije kućanstvo, od čega 563.081 kućanstava koristi javnu uslugu opskrbe plinom (kupuju plin po reguliranim uvjetima), što čini udio od 86,4 posto, dok se preostalih 13,6 posto odnosi na kućanstva koja kupuju plin prema tržišnim uvjetima.
Deregulacija bi trebala voditi većoj konkurenciji u opskrbi kućanstava te dugoročno pozitivno utjecati na cijenu i kvalitetu usluge.
Glavni urednik portala Energypress Ivan Brodić ističe da će to tako i biti.
“Neke kompanije su korigirale cijene prema gore, međutim, posve je sigurno da će u sljedećem razdoblju doći do relativnog snižavanja cijena i poboljšanja kvalitete usluge za krajnje korisnike”, govori nam.
Deregulira se i usluga i definira cijene, pa se u konačnici može, kako dodaje, očekivati poboljšanje tržišnih prilika. “To se dogodilo i na masi drugih tržišta počevši od Telekoma do struje. Sad nam slijedi razdoblje tranzicije i nekom srednjem roku sigurno je da će to za krajnjeg korisnika biti blagotvorno”, tvrdi.
Adekvatna cijena i najbolja usluga
Cilj je na tržištu ponuditi adekvatnu cijenu i najbolju uslugu, na pitanje može li se to očekivati objašnjava da može u srednjem i dugom roku, dok ćemo vidjeti što će biti u kratkom roku.
“Naime, neke kompanije su sada korigirale cijenu prema gore za 10 posto, ali to je zbog toga što je sada sav rizik preuzima kompanija. Do sada je rizik nabave bio na regulatoru. Predstoji nam i vrijeme velike količine novca bez otkrića na tržištu. To će se sigurno i na Hrvatsku preliti. Slijedi vrijeme manje ili veće inflacije tako da ćemo vidjeti i kako će se to odnositi prema cijenama”, objašnjava.
Ističe kako je sada važno da korisnik može birati hoće li biti na javnoj usluzi ili na potpuno dereguliranoj i to iz mjeseca u mjesec može mijenjati.
Bolji paketi usluga
Smatra da to mora dovesti do veće fleksibilnosti kompanija prema krajnjem korisniku te do snižavanja i pružanja boljih paketa usluga. “Nema razloga do tome ne bude tako, to pokazuju iskustva na drugim tržištima”.
Komentirao je i navode da će cijene plina puno porasti te rekao kako su prošle godine svi operateri smanjili cijenu za 6 do 7 posto i pojasnio da je to zapravo korekcija od nekih 10 posto, koja u konačnici znači 1 ili 2 posto u odnosu na 2019. godinu.
“Sada je sve na kompaniji, do sada je regulator garantirao količine plina koje je kompanija zakupila i garantirao je da će nadoknaditi trošak migracije, kad se netko odluči otići na drugog operatera. Regulator je stao iza kompanije, sada više ne stoji, potpuna je deregulacija”, govori.
Navodi primjer: Ako kompanija zakupi sto nečega temeljem sadašnjih korisnika, korisnici iz nekog razloga odu kod konkurencije, ostaje im primjerice 10 ili 20 nečega ne prodanog, a to je za kompaniju veliki trošak, rizik je sada na njima.
‘Nema razloga da to ne bude povoljno po krajnje korisnike’
Dodaje da će se vidjeti ćemo kako će to zapravo funkcionirati, ali da nema razloga da na kraju to ne bude povoljno po krajnje korisnike kada govorimo o kućanstvima.
“Velika je stvar da se konačno dogodila deregulacija i da sad sve ovisi o tržištu i kompanijama. Naravno postoji regulator koji to kontrolira, ali je velika stvar da više država ne odlučuje kako će biti tuđa cijena plina, nego da ovisi o tržištu i referentnoj burzi, koja je u Austriji. Ovo je dobro za tržište”, zaključuje Brodić.
