Ekonomski analitičar otkrio što se krije iza drastičnog poskupljenja: Ipak nije sve tako crno, jedna namirnica nikad jeftinija

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Prijeti li nam inflacija s dolaskom jeseni ili će se cijene prehrambenih proizvoda ipak zadržati na određenoj razini? To je vjerojatno pitanje koje muči sve stanovnike Hrvatske. Sudeći po aktualnom poskupljenju voća, povrća, ulja i žitarica, a najavljuje se i poskupljenje kave jer je Brazil povisio cijene nepržene kave na najveću razinu u posljednjih sedam godina, može se očekivati da će na jesen ili do kraja godina poskupjeti još neki proizvodi.

Kako će se to odraziti, na ionako, nizak kućni proračun većine stanovnika, upitali smo za portal Otvoreno ekonomskog analitičara Damira Novotnya.

Na početku je rekao da “nije siguran da će to građani osjetiti jer osim povrća koje je iznimno skupo zbog suše i mraza koje je bilo u proljeće, meso nikada nije bilo jeftinije na domaćem tržištu”.

“Dnevne potrošnje, a ni cijene kave i mlijeka nisu se bitno mijenjale. Do sada te učinke nismo vidjeli, ali to ne znači da se neće dogoditi u jesen. Ove godina je iznimna u pogledu cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda koje su jako narasle. Pšenica je u otkupu ove godine bila skuplja za 40 pa i 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Slično je i sa sojom, a vjerojatno će tako biti i s kukuruzom”, istaknuo je Novotny.



Pojasnio je kako će vjerojatno porasti cijene svih onih primarnih poljoprivrednih proizvoda koje se koriste za proizvodnju stočne hrane, a prema tome i za proizvodnju mesa i mlijeka.

Kina je svima pomrsila račune

No, što se zapravo dogodilo? Novotny ističe da su bila dva učinka. Jedan su velike državne narudžbe Kine koja nije pitala za cijenu i preko talijanskih luka, primjerice Genove su transportirane velike količine žitarica i uljarica u tu zemlju.

“Ta je zemlja nakon otvaranja poslije Covida-19 imala nestašicu hrane. Oni nisu pitali za cijenu i zbog toga je došlo do općeg povećanje cijena prehrambenih proizvoda. Bile su to državne narudžbe da se narod nahrani, a cijene nisu bile tržišne”, naglasio je ekonomski analitičar.

S druge strane, na visinu cijena utjecala je velika suša i nepovoljna meteorološka godina za primarnu poljoprivrednu proizvodnju pa će to vjerojatno utjecati na daljnji rast cijena hrane.

“Dosad ne vidimo neke bitnije promjene u cijenama ostalih proizvoda dnevne potrošnje, ali to ne znači da se neće dogoditi do kraja godine. Tim više što se očekuje da se taj val poskupljenja primarnih poljoprivrednih proizvoda ‘prelije’ u hranu do kraja ove ili početka sljedeće godine”, rekao je Novotny.

‘Smirile’ su se i cijene nafte

No, napomenuo je kako su se na globalnom tržištu cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda smirile. Jednako tako, smirile su se i cijene nafte.

“Kad se otvorila ekonomija nakon lockdowna, cijene nafte su bile goleme, ali se sada cijena stabilizirala na 60 dolara po barelu, kao što je bilo 2019. godine. Tu je vidljiv i ekonomski rast. Međutim, ono što možemo sigurno očekivati u nadolazećim godinama je inflacija oko dva, dva i pol posto u cijeloj Europskoj uniji. To se očekuje i na razini eurozone u koju Hrvatska želi ući 2023. godine”, naglasio je Novotny.

Napomenuo je kako zapravo nema razloga za zabrinutost jer je inflacija još uvijek pod kontrolom i ne vide se veliki inflatorni pritisci. No, to će se odraziti na gorivo i na prijevoz, ali ne i na hranu. Novotny je istaknuo kako je velika konkurencija u proizvodnji hrane u EU.

“Za vrijeme koronakrize Kinezi nisu kupovali hranu iz Europe što su ranijih godina činili, a sada pokušavaju osposobiti svoju proizvodnju hrane. Kina je najveći remetitelj tržišnih odnosa na globalnoj razini jer kada krenu nabave to su onda goleme količine. Možemo reći da za sada ne prijeti nekakav veliki rast cijena hrane iako će se, naravno sve uskoro vidjeti”, rekao je ekonomski analitičar.

Naglasio je kako Hrvatska ima problem u proizvodnji povrća jer ne proizvodimo dovoljne količine povrća. Transportni trošak utječe na nabavu povrća iz drugih zemalja. Primjera radi, dolaze nam lubenice iz Grčke i Albanije, a taj proizvod i nema neku veliku dodanu vrijednost.

“Hrvatska nema dovoljnu proizvodnju čak ni lubenica, a kamoli nekih drugih vrsta povrća. Nažalost, i rajčice uvozimo”, istaknuo je.

Dodao je kako je iznenadila turistička sezona te će se “pojesti sve što se proizvede pa ćemo još morati uvoziti što dodatno poskupljuje proizvode”.

“Na dnevnoj potrošnji osnovnih proizvoda inflacija nije vidljiva, no to ne znači da se situacija do kraja godine neće promijeniti”, zaključio je Novotny.

 

Komentari