Europska unija je u srijedu prekinula višegodišnju političku blokadu dogovorom koji će značajno promijeniti način na koji blok obrađuje migrante, premješta ih po zemljama EU-a i učinkovito olakšava uklanjanje neuspješnih tražitelja azila.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozdravila je dogovor kao povijesni. Pregovarači iz Parlamenta, Vijeća i Komisije radili su cijelu noć kako bi se dogovorili o reviziji postupaka EU-a za azil. Došlo je nakon godina neuspjelih pokušaja, s propisima kojima je cilj uravnotežiti zabrinutost graničnih zemalja koje žele pomoć u rješavanju tražitelja azila i zemalja u unutrašnjosti koje tvrde da previše migranata dolazi u jednu zemlju EU-a, a zatim prelazi u druge, prenosi Politico.
Prema sporazumu, koji je preliminarni i još ga trebaju službeno ratificirati Europski parlament i Vijeće, zemlje na prvoj liniji južne Europe uvest će stroži postupak azila na svojim granicama izvan EU i imat će više ovlasti za uklanjanje odbijenih tražitelja azila. Zemlje dalje u unutrašnjosti imat će izbor hoće li prihvatiti određeni broj migranata ili će uplatiti u zajednički fond EU-a.
“Centar ne kopira desnicu”
U razgovoru s novinarima u Bruxellesu kasnije u srijedu ujutro, Metsola je priznala da pakt “nije savršen paket” i zanijekala da odražava prijedloge krajnje desnice, tvrdeći da je umjesto toga riječ o političkom kompromisu postignutom između stranaka centra. “To je centar koji ne kopira desnicu, ide na pragmatizam”, rekao je Metsola.
Granična agencija EU-a Frontex rekla je ovog mjeseca da je ove godine bilo više nedokumentiranih dolazaka u EU nego bilo koje godine od 2015., više od milijun migranata i izbjeglica stiglo je na granice EU-a, mnogi bježeći od ratova u Siriji, Iraku i Afganistanu. U 2022. godini gotovo milijun ljudi zatražilo je azil u Europi.
“Migracija je bila briga broj jedan koju su građani diljem Unije istaknuli na izborima u 2019.”, rekao je Metsola. “Isporuka ovog paketa prije kraja godine veliki je uspjeh za konstruktivni proeuropski centar uoči početka izborne godine u Europi.”
Dok su dužnosnici EU-a slavili sporazum o paktu o migraciji koji je Komisija prvi put predstavila 2020., organizacije za ljudska prava i skupine za zagovaranje migranata upozorile su na implikacije sporazuma na migrante i tražitelje azila koji dolaze do europskih granica.
“Konačni dogovor podrazumijeva krajnje razočaravajuće ishode u svim segmentima. Njegov će glavni učinak biti povećanje patnje na granicama i otežavanje traženja sigurnosti”, rekla je Olivia Sundberg Diez, zagovornica Amnesty Internationala za EU za migracije i azil, nakon što je vijest o dogovoru objavljena.
Upozorenje neprofitnih organizacija
Više od 50 neprofitnih organizacija upozorilo je u otvorenom pismu da će pakt o migraciji dopustiti zemljama da proizvoljno zatvore djecu, premještaju migrante u ono što je sporazum nazvao “sigurnim trećim zemljama” i pojačano “rasno profiliranje”.
Dogovor dolazi samo šest mjeseci prije izbora za EU, a ankete pokazuju porast potpore krajnje desnim, antiimigracijskim strankama u zemljama poput Njemačke i Nizozemske.
Metsola je mjesecima govorila da je postizanje sporazuma o migracijama ključno za obranu od desničarskog populizma. “Dogovor o ovom paketu prije kraja godine značit će odlučujuću pobjedu za konstruktivni proeuropski centar uoči početka godine europskih izbora”, rekla je čelnicima EU-a prošlog tjedna.
“Super vijest! Uspjeli smo, imamo sporazum o cijelom paktu o migracijama i azilu,” napisala je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson na društvenim mrežama. Migracijski pakt, navela je, omogućuje “bolju zaštitu naših vanjskih granica, više solidarnosti, veću zaštitu ranjivih i tražitelja azila”.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je dogovor “učinkovit europski odgovor na ovaj europski izazov”. “To znači da će Europljani odlučiti tko dolazi u EU, a tko može ostati, a ne krijumčari. To znači zaštititi one kojima je potrebna”, rekla je von der Leyen u izjavi.
Nizozemski premijer Mark Rutte na sličan je način pohvalio dogovor kao “veliki napredak”, rekavši: “Ovaj će nam sporazum dati veću kontrolu nad migracijom, na primjer putem boljih i bržih postupaka azila na vanjskim granicama EU-a.”
Švedski zastupnik desnog centra Tomas Tobé, glavni pregovarač parlamenta o jednom od dosjea o migraciji, rekao je: “Nova pravila omogućit će nam da ponovno preuzmemo kontrolu nad našim vanjskim granicama i smanjimo pritisak migracije prema EU”, dodavši: “Imamo bio konstruktivna i ujedinjujuća snaga tijekom pregovora.”
