Iz Fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada reagirali na izjave Marijane Petir oko skladištanja ove vrste otpada na Čerkezovcu

Vojarna Čerkezovac Foto: Fond za financiranje NEK

U cijelosti objavljujemo reakciju Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško na članak pod naslovom “DRŽAVE ČLANICE NE MORAJU ZBRINUTI RADIOAKTIVNI OTPAD ISKLJUČIVO NA SVOM TERITORIJU Petir: “Lokacija je izabrana suprotno demokratskim načelima, terenska istraživanja nikada nisu provedena”, objavljenom na portalu 2. veljače 2021. godine. 

Naveden je niz nepotpunih i pogrešnih informacija, prvenstveno u izjavama gospođe Petir.  Ovom prilikom s Vama dijelimo točne informacije o aktivnostima i procesima vezanim uz uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu.

Prije svega smatramo važnim istaknuti kako je Nuklearna elektrana Krško jedinstveni slučaj u svijetu gdje dvije države posjeduju jednu NE te stoga ni ne postoje slični primjeri prakse, koje je moguće adekvatno preuzeti. Što se tiče dogovora sa Republikom Slovenijom, ona je pristala zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada nastalog radom Nuklearne elektrane Krško, no nije pristala zbrinuti institucionalni otpad porijeklom iz Republike Hrvatske.

Unatoč dugotrajnim razgovorima i konzultacijama dviju država, na 13. sjednici Međudržavnog povjerenstva, održanoj 30. rujna 2019. godine, slovenska strana je kao konačno rješenje odbila mogućnost prihvata hrvatskog institucionalnog otpada, odnosno bilo kakvog otpada koji je nastao na području RH. Ovim prijedlogom rješava se tek dio hrvatskog problema, dakle otpad koji nastaje na razini Nuklearne elektrane Krško, i ne predstavlja za Hrvatsku dugoročno rješenje s obzirom na činjenicu da Hrvatska na čitavom nizu lokacija u ovom trenutku ima institucionalni otpad, a potrebno je da rješenje konačnog problema bude adekvatno za sav otpad.



Zaključeno je da svaka država mora nastaviti s razvojem i implementacijom vlastitog rješenja zbrinjavanja svoje polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog radom i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.

Što se tiče slovenskog koncepta odlaganja NSRAO-a, on uključuje izgradnju silosa (plitko odlaganje) u aluvijalnu dolinu rijeke Save. Trenutno se planira izgradnja jednog silosa, u kojem će biti zbrinuta slovenska polovica postojećeg nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, te preostali dio slovenskog otpada koji će se odložiti nakon prestanka rada elektrane i dekomisije, kao i institucionalni RAO iz Slovenije.

UTJECAJ NA OKOLIŠ

Pogrešno je i tumačenje gospođe Petir o utjecaju Centra na okoliš. Naime, skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada, kakvo se planira uspostaviti na Čerkezovcu, je površinski tip skladišta i način zbrinjavanja ove vrste radioaktivnog otpada ni na koji način ne može ugroziti izvore pitke vode. Sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava migraciju radionuklida u okoliš, a i garancija je da nema zračenja izvan objekta. Sav otpad će biti u krutom formatu, obraden i stabiliziran prema najboljim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inozemstvu.

Uz to, Lokacija Čerkezovac se ne nalazi unutar područja NATURA 2000 te na lokaciji Čerkezovac nema zaštićenih prirodnih i/ili kulturnih dobara. Mogući utjecaj na okolna područja ispitat će se tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš (koji uključuje i prihvatljivost za Ekološku mrežu Natura 2000 te ocjenu prekograničnih utjecaja).

Govoreći o stavu stanovništva o Centru, gospođa Petir prenosi stav mladih koji, kako kaže, “ne žele te milijune već žele čist zrak, vodu i zemlju”. Zrak, voda i tlo će i nakon uspostave Centra ostati čisti, a sredstva će biti usmjerena prema lokalnoj zajednici kroz naknadu, koja se daje kao državni poticaj za gospodarski razvoj kroz projekte.

Jednako tako ne stoje ni izjave da je Čerkezovac perspektivan vojni objekt, jer Ministarstvo obrane RH lokaciju Čerkezovac smatra dugoročno neperspektivnom već dulji niz godina te je Hrvatska vojska lokaciju napustila 2020. godine.

ODABIR LOKACIJE PREMA DEMOKRATSKIM NAČELIMA

Izbor lokacije temeljio se na eliminacijskim kriterijima odobrenim od strane Vlade RH, pri čemu je postupak opsežno dokumentiran, a proces odabira lokacija pratili su stručnjaci iz Međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču. Preliminarne analize i usporedbe potvrdile su da lokacija Trgovske gore odgovara predloženoj namjeni. Trgovska gora određena je za provođenje daljnjih istraživanja u skladu s međunarodnim standardima. Da bi se ispitala prikladnost lokacije, potrebno je provesti istražne radove za potrebe izrade sigurnosne studije, studije utjecaja na okoliš i projektiranja. Područje Trgovske gore kao preferentnu lokaciju za provođenje daljnjih istraživanja, potvrdili su Hrvatski sabor 1999. godine i Vlada Republike Hrvatske 2018. godine prihvativši Nacionalni program.

MIŠLJENJE BIH NIJE IGNORIRANO

Tijekom 2016. godine, sukladno ESPOO konvenciji, provedene su prekogranične konzultacije s Bosnom i Hercegovinom u postupku Strateške procjene utjecaja Nacionalnog programa na okoliš putem tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode, odnosno Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. Dio postupka bilo je i poticanje sudjelovanja dionika u procesu, a kao jedan od ključnih dionika prepoznati su i predstavnici Novog Grada u Bosni i Hercegovini te su provedene potrebne komunikacijske aktivnosti.
Tijekom provedbe aktivnosti na projektu, Fond će i nadalje pravovremeno uključivati cjelokupnu javnost, uključujući i javnost susjednih država sukladno međunarodnoj ESPOO konvenciji.

Komentari