Od 1. siječnja ukidaju se prirezi – veliki gradovi morat će krpati rupe u proračunima. Kako poreznom reformom sada sami reguliraju porez na dohodak, plaće bi trebale rasti, ali ne posvuda jednako.
Dok gradovi u javno savjetovanje šalju svoje prijedloge poreznih stopa, Dnevnik Nove TV je izračunao koliko bi u kojem gradu zbog toga trebale rasti plaće, ali i tko će biti na gubitku.
Prosječna zagrebačka plaća od 1300 eura za zaposlenog s jednim djetetom trebala bi od 1. siječnja rasti za 18 eura. Rezultat je to najviših poreznih stopa u Hrvatskoj.
U Splitu gdje je prirez bio 15 posto, kroz izmjene poreza na dohodak efekt će biti kao da se prirez prepolovio. Prosječna splitska neto plaća trebala bi rasti za 25 eura.
U Rijeci porezno će opterećenje biti nešto malo ispod najvećih mogućih, a plaće bi trebale rasti 18 eura.
Osijek će od četiri najveća grada imati najmanje opterećenje na plaće, a one bi se trebale povećati za 30 eura.
Građani strahuju da će taj novac prije ili kasnije otići na skuplje komunalije.
Ima i gradova koji će smanjivati porez na dohodak, no to će se uglavnom događati u gradovima koji ni prije nisu imali prirez. Bjelovarčani kao i Sinjani imat će porez na dohodak od 18 posto. I oni su odavno ukinuli prirez.
A gradovi koji žive od turizma gubitke namjeravaju nadomjestiti i paušalom za objekte za odmor. U Dubrovniku koji ne mijenja porez na dohodak, namet za kuće za odmor umjesto eura i pol po kvadratu rast će na pet eura.
U Puli se taj porez sa 40 podiže na 199 eura po krevetu, što je povećanje od 400 posto.
U drugim gradovima od 1. siječnja mogla bi vrijediti ona – gdje država daje, gradovi uzimaju.
