Prvi bicikl u Zagreb donio je trgovac Ladislav Beluš sredinom 19 stoljeća i to sa Svjetske izložbe u Parizu. Prvo je trkalište 1891. sagradio Hrvatski klub biciklista Sokol. Od tada i drugi gradovi razvijali su taj sport održavali čak i tjedne utrke, a hrvatski biciklistički savez najstariji je sportski savez u Hrvatskoj.
No, unatoč dugoj povijesti, odličnim sportskim rezultatima, za bicikliste i biciklizam saznamo kad čujemo da će zbog neke utrke biti usporen promet ili kad neki političar obećava izgraditi više biciklističkih staza pred izbore.
O biciklistima i biciklizmu u Terapiji powered by Dnevno.hr govorio je direktor utrka Igor Rulje.
“Ne priča se dovoljno o biciklizmu, ali vjerujem da živimo u neko dobro doba za biciklizam, barem na globalnoj razini, pa se taj trend polako prelijeva i prema nama. U Hrvatskoj ima dosta lijepih projekata što se tiče utrka, infrastrukture. Sve to ide na bolje. Vidimo da ljudi sve više konzumiraju bicikl bilo u rekreaciji ili dnevnom putovanju do posla. Sigurno da ima puno mjesta za napredak, ali već je to krenulo”, govori.
Dodaje kako ima dosta utrka te objašnjava da se biciklizam dijeli na natjecateljski i amaterski te na cestovni i mountain bike. Navodi kako je u cestovnom biciklizmu najveći projekt u Hrvatskoj bio ‘Tour of Croatia’, a značajan je i ‘Rocky Trails’ u Istri.
Govorio je i o problemima u biciklizmu.
“Može se bolje pogotovo u dijelu infrastrukture, ali kad pogledamo, prije 15 godina nismo imali ništa označeno. Danas imamo biciklističke staze kakve god da jesu. Idemo prema naprijed i nadam se da će Zagreb u budućnosti dobiti zelenu magistralu”.
Prijevoz biciklom ovisi u kojem se dijelu grada nalazite, kako dodaje. “Postoje te neke magistrale. Novi Zagreb je dosta dobro urbano riješen, postoje staze koje nemaju toliko prepreka, ali može puno bolje”.
‘Problem je i nedovoljna prisutnost biciklizma u medijima’
Dodaje kako je problem i nedovoljna prisutnost u medijima jer je teško naći partnere i sponzore. “Moramo uzeti u obzir da je, osim planinarenja i trčanja, biciklizam najrasprostranjeniji oblik rekreacije na svijetu tako da bi trebao dobiti odgovarajuće mjesto u medijima pa bi se sve ostale stvari mogle bolje razvijati”.
Dalje priča kako je situacija po pitanju turizma bolja jer veliki dio gostiju traži biciklizam pa onda i ponude idu u tom smjeru.
Na pitanje koliko se ljudi profesionalno bavi ovim sportom navodi kako je teško reći. “Puno je profesionalnih i amaterskih klubova te udruženja. Otprilike 200 do 300 profesionalaca”.
Opisao je i kako izgleda trening profesionalnog biciklista.
“Volim reći da je biciklizam dosta mazohistički sport, morate voljeti tu nekakvu bol, pogotovo ako se bavite natjecateljskim. Zahtijeva velika odricanja, puno treniranja i stvarno je jako naporno. Jako je teško doći u svjetski relevantne razmjere pa čak i u europske. Tehnologija je pripreme u drugim zemljama otišla naprijed i mi nemamo dovoljno infrastrukture. I jako je pošten sport, koliko treniraš toliko si i dobar”.
Dodaje da je trening podijeljen u više kategorija te se na cesti može napraviti od 80 do 200 kilometara.
‘Očekujemo pomak na bolje, nadam se da će Zagreb postati zeleniji’
Navodi kako upite imaju uglavnom vezano za turizam u obalnom dijelu, ali što se tiče infrastrukture to nije njihovo područje djelovanja i nisu ih nikada tražili nikakve savjete i slično.
“Ono što pratim preko portala i društvenih mreža u Zagrebu, pogotovo u užem središtu grada, jedina mogućnost je nametnuti bicikl kao primarni način putovanja. To je jedini način gdje možemo smanjiti broj automobila. Čovjek se dosta neugodno osjeća na biciklu na zelenom valu jer ne postoji ta fizička barijera, auti su nam preblizu. Vjerujem da nije svim biciklistima jednako ugodno”, tvrdi.
Na pitanje očekuju li od novog gradonačelnika Tomislava Tomaševića da se riješe neki od problema navodi kako apsolutno očekuju pomak na bolje. “Nadam se da će Zagreb postati zeleniji po tom pitanju”.
