Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je potpisao novu strategiju nacionalne sigurnosti s ciljem zaštite od utjecaja Zapada. U dokumentu se navodi kako ‘vesternizacija’ kulture povećava opasnost da Ruska Federacija izgubi svoj kulturni suverenitet.
Kritičari tvrde da je ovaj dokument pokušaj autoritarnog paternalizma i korak dalje od vrijednosti zapadnih demokracija.
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović ističe kako je nova strategija nacionalne sigurnosti Rusije prije svega posvećena unutarnjim problemima u kontekstu globalnih promjena.
“U tome je nova strategija po mnogočemu unikalna i snažno se razlikuje od prijašnjih strategija. Osam od ukupno devet prioritetnih nacionalnih interesa tiču se stabilnosti Rusije: očuvanje ruskog naroda, obrana, državna i javna sigurnost, informacijska sigurnost, ekonomska sigurnost, znanstveni i tehnološki razvoj, ekološka sigurnost i zaštita tradicionalnih ruskih duhovnih i moralnih vrijednosti. Tek je jedan prioritet vanjskopolitički, strateška stabilnost i uzajamno korisna međunarodna suradnja”, govori nam.
‘Pomalo izolacionistički dokument’
Dodaje kako je riječ o pomalo izolacionističkom dokumentu.
“Strategija ima izraženu teoretsku, pa čak i filozofsku dimenziju. Opisuje se trenutno stanje svijeta, trendovi te se predlaže recept ruskog položaja u tim uvjetima. Tu više nema nabrajanja i detaljiziranja strateških interesa u raznim regijama, opisa odnosa sa ključnim igračima. Većina elemenata vanjske strategije su izostavljeni”, objašnjava.
Autori dokumenta ističu da su ruske tradicionalne duhovno-moralne i kulturno-povijesne vrijednosti aktivno napadnute od zapadnih zemalja.
Vidmarović naglašava kako nije konkretno SAD prijetnja za ruski kulturni suverenitet već se u strategiji jasno vidi da je glavni problem kolektivni Zapad.
Smatra da spomenuta fraza o ‘vesternizaciji’ nije dovoljno pojašnjena, a stavljena je u kontekst pokušaja falsifikacije ruske i svjetske povijesti.
“Pretpostavljam da su autori dokumenta mislili na globalni trend jačanja zapadnih urbanih vrijednosti poput relativizacije i preispitivanja starih autoriteta i aksioma, potrošački hedonizam, atomizacija, veća osjetljivost na ljudska prava i prava manjina, želja za liberalizacijom političkog sustava i tome slično”.
Dodaje kako SAD u tom smislu nije prijetnja zbog toga što je taj trend globalan.
“Istina, SAD i dalje zadaje ton u pop kulturi, društvenim narativima, ali sada se doista radi o globalnom urbanom trendu koji živi svoj život. U Rusiji je kao i u većini drugih zemalja dosta toga ‘vesternizirano’, posebno moda, urbani dizajn, radna i korporativna etika i prakse, pop kultura, turizam, ugostiteljstvo”.
‘Ruska vlada se previše brine o onome što se ne može dogoditi i ne može kontrolirati’
Dalje navodi kako Rusija ima svoje posebnosti, uključujući i nasljeđa tradicije i vjere koje se ne mogu izgubiti, jednostavno zbog veličine i položaja Rusije te se stoga, kako tvrdi, ruska vlada previše brine o onome što se jednostavno ne može dogoditi (gubitak identiteta) i što se ne može kontrolirati (urbani trendovi).
Ističe kako je ova strategija vrlo interesantna po tome što je izostavljeno puno onoga što bi svatko očekivao.
Tako se NATO spominje samo jednom u dijelu koji se odnosi na obranu Rusije. “Govori se da jačanje vojne aktivnosti Saveza pokraj ruskih granica pridonosi jačanju ‘vojnih prijetnji’ za Rusiju”.
Zatim suradnja s Kinom i Indijom spominje se, samo usput, kako dodaje, u kontekstu jačanja strateške suradnje i jačanja stabilnosti u Aziji i Pacifiku na ‘vanblokovskom’ principu.
Na pitanje može li se očekivati da uopće neće doći do popravljanja odnosa između SAD-a i Rusije, s obzirom na to da je ova strategija donesena nakon susreta američkog predsjednika Joea Bidena i Putina, Vidmarović odgovara da se odnosi ne mogu popraviti u smislu jačanja partnerstva i nekakve pomirbe.
“Biden i Putin su tek izrazili razumijevanje za pozicije jedan drugog i naznačili da su spremni graditi stabilne, ali bez pozitivnog predznaka, odnose i surađivati bez iluzija i nada u onim segmentima u kojima je to od obostranog interesa. ‘Uzajamni egoizam’, kako se izrazio Biden na konferenciji za novinare nakon sastanka”.
