Četvrti val pandemije ne posustaje, sve je teža situacija u zdravstvenom sustavu. Za vikend je Hrvatska vojska postavljala šatore ispred bolnice u Dubravi. U bolničkim je krevetima oko 2300 zaraženih. U moru loših ima i onih dobrih.
Prošle smo godine negdje u ovo vrijeme jedva dočekali vijesti o razvoju cjepiva, a sada čekamo vijesti o lijekovima koji pomažu u liječenju od COVID-a.
– Jako je važno da imamo terapije koje se razvijaju i koje će postati dostupne. To je jako važno jer virus mutira te je moguće da će u nekom periodu, zahvaljujući mutacijama, na neki način izbjeći imunitet koji daju cjepiva. Također, oni koji su preboljeli bolest, možda će se opet moći zaraziti, rekao je farmakolog Robert Likić iz KBC-a Zagreb gostujući u Studiju 4, dodajući da kod nekih ljudi imunost koju daju cjepiva, ne mora biti idealna.
Posljednjih dana i tjedana najviše se govori o lijekovima tvrtki Merck i Pfizer.
– Radi se o dva oralna lijeka, koji su se pokazali učinkoviti u vanbolničkih pacijenata. Radi se o lijekovima koji ciljano djeluju protiv virus. Kod Merckovog lijeka radi se o analogu nukleotida, to su građevne jedinice DNA i RNA, s obzirom da je virus RNA virus taj molnupiravir se ugrađuje u genom virusa kod njegove replikacije, to dovodi do mutacija te praktično kvari strukturu novosintetiziranih virusnihh čestica. A kod Pfizerovog lijeka Paxlovida, isto se radi o oralnoj terapiji, koja djeluje da inhibira ciljano jedan enzim koji virus koristi u svojoj reprodukciji i sintezi novih virusnih čestica. Bitno je reći da je Paxlovid uz još jedan lijek koji mu povećava djelotvornost. Ovo je vrlo uzbudljivo razdoblje u razvoju lijekova protiv COVID-a.
– Paxlovid prema preliminarnim rezultatima je učinkovit u prevenciji hospitalizacije i smrti, ako se uzima rano u fazi bolesti, učinkovit je preko 90%, a molnupiravir je učinkovit oko 50% u prevenciji teške bolesti i smrti, dodaje Likić.
Projicirana cijena lijekova je negdje 700 dolara po terapiji i pacijentu.
– Kada čovjek uzme u obziro koliko se ljudi zarazi dnevno, vrlo se brzo dođe do vrlo značajnih iznosa koji bi zdravstveni osiguravatelji trebali snositi. Dobra je stvar što će EU pregovarati skupno za sve zemlje članice, pa će možda biti moguće ostvariti niže cijene lijekova. Isto tako je moguće da će proizvođači spuštati cijene. U svakom će slučaju trebati osmisliti načine da se oni učine dostupnima prema što većem broju pacijenata. Lijekove treba proizvesti i distribuirati, vidjeli smo kako je to išlo s cjepivima. Moguće da u početku neće biti svugdje jednako dostupni. Velika Britanija je recimo počela gomilati zalihe molnupiravira.
Dodaje da je realno očekivati da će lijekovi postati šire dostupni u proljeće.
– Bitno je isto naglasiti da su lijekovi pokazali učinkovitost kod izvanbolničkih pacijenata. Trebat će vidjet tko će lijekove prepisivati, kod koje indikacije i kojim pacijentima.
Dodaje da ljudi moraju shvatiti da novi lijekovi i nova terapija nisu zamjena za cijepljenje.
– Cijepljenje je prva linija obrane, cijepljeni u pravilu imaju puno blažu kliničku sliku i oni puno rijeđe završavaju na bolničkom liječenju. Lijekove treba promatrati kao drugu liniju obrane u dolasku. Definitivno je dobro da oni dolaze, ali oni nisu i neće biti zamjena za cijepljenje. Svi koji razmišljaju o cijepljenju, trebali bi se cjepiti.
